Ar-Rahman

الرحمن

The Most Merciful78 ayahsMedinan

بِسْمِ ٱللَّهِ ٱلرَّحْمَٰنِ ٱلرَّحِيمِ

ٱلرَّحۡمَٰنُ﴿١

1Joom yurmeende e on.

عَلَّمَ ٱلۡقُرۡءَانَ﴿٢

2O anndinii alqur'aana.

خَلَقَ ٱلۡإِنسَٰنَ﴿٣

3O tagi neɗɗaŋke o.

عَلَّمَهُ ٱلۡبَيَانَ﴿٤

4O anndini mo ɓanngingol.(laɓɓin'gol)

ٱلشَّمۡسُ وَٱلۡقَمَرُ بِحُسۡبَانٖ﴿٥

5Nayange ngen e lewru ndun [hiɗi ndogira] limoore,

وَٱلنَّجۡمُ وَٱلشَّجَرُ يَسۡجُدَانِ﴿٦

6koode ɗeen kadi e leɗɗe ɗeen, hino cujjude.

وَٱلسَّمَآءَ رَفَعَهَا وَوَضَعَ ٱلۡمِيزَانَ﴿٧

7Kammu ngun, o toowni ngu. O waɗi nunɗal ngal,

أَلَّا تَطۡغَوۡاْ فِي ٱلۡمِيزَانِ﴿٨

8fii wota on mbewu ka pe'esirɗe.

وَأَقِيمُواْ ٱلۡوَزۡنَ بِٱلۡقِسۡطِ وَلَا تُخۡسِرُواْ ٱلۡمِيزَانَ﴿٩

9Ñinniron petgol ngol no nunɗiri. Wata on ustu pe'esirɗe ɗeen.

وَٱلۡأَرۡضَ وَضَعَهَا لِلۡأَنَامِ﴿١٠

10Leydi ndiin, O waɗanndi tagoore ndeen:

فِيهَا فَٰكِهَةٞ وَٱلنَّخۡلُ ذَاتُ ٱلۡأَكۡمَامِ﴿١١

11Muuyanteeɗi hino e mayri, e leɗɗe tamaro marɗe poƴƴi.

وَٱلۡحَبُّ ذُو ٱلۡعَصۡفِ وَٱلرَّيۡحَانُ﴿١٢

12e gabbe marɗe ña'ande, e uurngol.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿١٣

13E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin woni ko njeddoton?

خَلَقَ ٱلۡإِنسَٰنَ مِن صَلۡصَٰلٖ كَٱلۡفَخَّارِ﴿١٤

14O tagiri neɗɗo on immorde e loopal, ba'ngal e ko juɗaa.

وَخَلَقَ ٱلۡجَآنَّ مِن مَّارِجٖ مِّن نَّارٖ﴿١٥

15O tagiri jinnaaji ɗiin, immorde e lew lewndu yiite laaɓuki.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿١٦

16E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗiin njeddoton?

رَبُّ ٱلۡمَشۡرِقَيۡنِ وَرَبُّ ٱلۡمَغۡرِبَيۡنِ﴿١٧

17Jeyɗo fuɗirɗe ɗeen ɗiɗi Jeyi kadi mutirɗe ɗeen ɗiɗi.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿١٨

18E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

مَرَجَ ٱلۡبَحۡرَيۡنِ يَلۡتَقِيَانِ﴿١٩

19O Tuppindiri maaje ɗeen ɗiɗi, hiɗe potta.

بَيۡنَهُمَا بَرۡزَخٞ لَّا يَبۡغِيَانِ﴿٢٠

20heedo hino hakkunde majje, ɗe njillondirtaa.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٢١

21E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

يَخۡرُجُ مِنۡهُمَا ٱللُّؤۡلُؤُ وَٱلۡمَرۡجَانُ﴿٢٢

22Hino yalta e ɗeen [maaje] ɗiɗi: kaŋŋe "Lu'lu'u" e "marjaan".

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٢٣

23E ko holɗi e neemaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

وَلَهُ ٱلۡجَوَارِ ٱلۡمُنشَـَٔاتُ فِي ٱلۡبَحۡرِ كَٱلۡأَعۡلَٰمِ﴿٢٤

24Ko Kaŋko woodani dogooje lesaaɗe ka ndeer maayo, ba'aɗe na pelle.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٢٥

25E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

كُلُّ مَنۡ عَلَيۡهَا فَانٖ﴿٢٦

26Kala ko woni e hoore mayri ko ko re'oyta,

وَيَبۡقَىٰ وَجۡهُ رَبِّكَ ذُو ٱلۡجَلَٰلِ وَٱلۡإِكۡرَامِ﴿٢٧

27heddoo Jaati Joomaa Kiin, Jom mawngu e teddungal.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٢٨

28E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

يَسۡـَٔلُهُۥ مَن فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِۚ كُلَّ يَوۡمٍ هُوَ فِي شَأۡنٖ﴿٢٩

29Ɓeen ngonɓe ka kammuuji e ka leydi hino naamnoo mo. Ñande woo, Himo e fiyaaku.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٣٠

30E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗiin njeddoton?

سَنَفۡرُغُ لَكُمۡ أَيُّهَ ٱلثَّقَلَانِ﴿٣١

31Aray nde Min fa'andii hasbude on, onon yo tedda ko'e en ɗiɗo en..

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٣٢

32E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

يَٰمَعۡشَرَ ٱلۡجِنِّ وَٱلۡإِنسِ إِنِ ٱسۡتَطَعۡتُمۡ أَن تَنفُذُواْ مِنۡ أَقۡطَارِ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ فَٱنفُذُواْۚ لَا تَنفُذُونَ إِلَّا بِسُلۡطَٰنٖ﴿٣٣

33Eey mon yo dental jinna e yimɓe ! Si on kattanii wuɗɗirgol ka seraaji kammuuji e ka leydi, haray nguɗɗee. On wuɗɗirtaa si wonaa e doole.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٣٤

34E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗiin njeddoton?

يُرۡسَلُ عَلَيۡكُمَا شُوَاظٞ مِّن نَّارٖ وَنُحَاسٞ فَلَا تَنتَصِرَانِ﴿٣٥

35Hino wurtee e mon - [onon jinna e yimɓe] - ɗemngal yiite e curki [maa sila taayuɗo], on paabondirtaa.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٣٦

36E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فَإِذَا ٱنشَقَّتِ ٱلسَّمَآءُ فَكَانَتۡ وَرۡدَةٗ كَٱلدِّهَانِ﴿٣٧

37Si wonii kammu nguun seekiima, ngu wojjirii wa piindi hono pentiir boɗe.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٣٨

38E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فَيَوۡمَئِذٖ لَّا يُسۡـَٔلُ عَن ذَنۢبِهِۦٓ إِنسٞ وَلَا جَآنّٞ﴿٣٩

39Nden ñande, wonaa neɗɗo maa jinne woni ko laɓnditetee fii bakkaat mum.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٤٠

40E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

يُعۡرَفُ ٱلۡمُجۡرِمُونَ بِسِيمَٰهُمۡ فَيُؤۡخَذُ بِٱلنَّوَٰصِي وَٱلۡأَقۡدَامِ﴿٤١

41Bonɓe ɓeen hino ngaannditiree Ma'andeeji maɓɓe ɗiin. Ɓe nanngiroyee ka njubuuji-tin tinɗi- e ka koyɗe.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٤٢

42E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin woni ko njeddoton?

هَٰذِهِۦ جَهَنَّمُ ٱلَّتِي يُكَذِّبُ بِهَا ٱلۡمُجۡرِمُونَ﴿٤٣

43Ko ngee woni Jahannama nge bonɓe ɓen njeddynoo fii mum.

يَطُوفُونَ بَيۡنَهَا وَبَيۡنَ حَمِيمٍ ءَانٖ﴿٤٤

44Hiɓe mbanngoo hakkunde magge e fatayɗam kattuɗam wulde.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٤٥

45E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

وَلِمَنۡ خَافَ مَقَامَ رَبِّهِۦ جَنَّتَانِ﴿٤٦

46Hino woodani kala kulɗo daragol ye'eso Joomi mum, aljannaaji ɗiɗi;

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٤٧

47E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

ذَوَاتَآ أَفۡنَانٖ﴿٤٨

48(joomiraji)marɗe calɗi ɗiɗi dukke.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٤٩

49E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فِيهِمَا عَيۡنَانِ تَجۡرِيَانِ﴿٥٠

50Ɓulli ɗiɗi hino e ndeer majji, ilayɗi.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٥١

51E ko holɗi e neemaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فِيهِمَا مِن كُلِّ فَٰكِهَةٖ زَوۡجَانِ﴿٥٢

52Hino e ndeer majji kala muuyanteeɗi ɗiin, noone ɗiɗi.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٥٣

53E ko holɗi e neemaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

مُتَّكِـِٔينَ عَلَىٰ فُرُشِۭ بَطَآئِنُهَا مِنۡ إِسۡتَبۡرَقٖۚ وَجَنَى ٱلۡجَنَّتَيۡنِ دَانٖ﴿٥٤

54Hara ko ɓe soɓɓindiiɓe e ndaɗɗule tekkirɗe ndeer, dimɗe majje ɗeen ɗiɗi ko ɓadiiɗe.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٥٥

55E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فِيهِنَّ قَٰصِرَٰتُ ٱلطَّرۡفِ لَمۡ يَطۡمِثۡهُنَّ إِنسٞ قَبۡلَهُمۡ وَلَا جَآنّٞ﴿٥٦

56(Rewɓe) ɗaɓɓiɗa ndaarɗeɓe hino toon, ɓe neɗɗo memaani ado maɓɓe wonaa kadi jinna.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٥٧

57E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

كَأَنَّهُنَّ ٱلۡيَاقُوتُ وَٱلۡمَرۡجَانُ﴿٥٨

58[Labiraaɓe] hono kaŋŋe yaaquutu e marjaan.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٥٩

59E ko holɗi e neemaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

هَلۡ جَزَآءُ ٱلۡإِحۡسَٰنِ إِلَّا ٱلۡإِحۡسَٰنُ﴿٦٠

60Hara njoɓdi moƴƴere no woodi, si wonaa moƴƴere?

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٦١

61E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗiin njeddoton?

وَمِن دُونِهِمَا جَنَّتَانِ﴿٦٢

62Hino ga ɗiin ɗiɗi, aljannaaji ɗiɗi kadi.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٦٣

63E ko holɗi e neemaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

مُدۡهَآمَّتَانِ﴿٦٤

64Kecciɗɗi ɗiɗi.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٦٥

65E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗiin njeddoton?

فِيهِمَا عَيۡنَانِ نَضَّاخَتَانِ﴿٦٦

66Ɓulli ɗiɗi hino e ndeer majji, ɓulayɗi.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٦٧

67E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فِيهِمَا فَٰكِهَةٞ وَنَخۡلٞ وَرُمَّانٞ﴿٦٨

68Hino e majji : muuyanteeɗi, e leɗɗe tamarooje e rummaana.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٦٩

69E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

فِيهِنَّ خَيۡرَٰتٌ حِسَانٞ﴿٧٠

70Hino e ɗiin ɗiɗi : rewɓe suɓaaɓe (labaaɓe).

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٧١

71E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

حُورٞ مَّقۡصُورَٰتٞ فِي ٱلۡخِيَامِ﴿٧٢

72huurul'ayniiɓe(yaaja gite), soomaaɓe e tillisooji,

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٧٣

73E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

لَمۡ يَطۡمِثۡهُنَّ إِنسٞ قَبۡلَهُمۡ وَلَا جَآنّٞ﴿٧٤

74neɗɗo memaani ɓen ado maɓɓe, wonaa kadi jinna.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٧٥

75E ko holɗi e neemaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

مُتَّكِـِٔينَ عَلَىٰ رَفۡرَفٍ خُضۡرٖ وَعَبۡقَرِيٍّ حِسَانٖ﴿٧٦

76Ko ɓe soɓɓindotooɓe e dow ngawluuji haakooji, e ndaɗɗule abqari labaaɗe.

فَبِأَيِّ ءَالَآءِ رَبِّكُمَا تُكَذِّبَانِ﴿٧٧

77E ko holɗi e ne'emaaji Joomi mon ɗin njeddoton?

تَبَٰرَكَ ٱسۡمُ رَبِّكَ ذِي ٱلۡجَلَٰلِ وَٱلۡإِكۡرَامِ﴿٧٨

78Barkinii innde Jooma nden, Jom mawngu e teddungal !

RELATED SURAHS