الشورى
The Consultation • 53 ayahs • Meccan
بِسْمِ ٱللَّهِ ٱلرَّحْمَٰنِ ٱلرَّحِيمِ
1Haa, miim.[1]
2Ain, siin, qaaf.
3Ko wano nii woni ko Allah Teɗɗuɗo, Ñeeño oon wahayiniri e maa, e ɓeen adinooɓe maa.
4Ko Kaŋko woodani kala ko woni ka kammuuji e ka leydi. Ko Kaŋko kadi woni Toowuɗo, mawɗo oon.
5Kammuuji ɗiin no eɓɓa seekorgol dow majji, hara Malaa'ika'en no subbunhinanora yettugol Joomi maɓɓe, ɓe imsinanoo wonɓe ka leydi ɓeen. Ngandee pellet, ko Allah woni kaforoowo, jurmotooɗo otooɗo On.
6Ɓeen non jogitiiɓe yiɗɓe goo ga Makko, Allah ko deenuɗo ɓe. A wonaani deenoowo ɓe.
7Ko wano noon Min wahayniri e maaɗa, janngeteende e aarabu, fii yo a jeertin yimɓe neene ca'e ɗen e wonɓe takko mayre ɓeen, jerrtinaa fii ñalnde dental nden, - nde sikke alaa e mu'um - Fedde goo ka Aljnna, fedde goo kadi ka Yiite.
8Si Allah haajuno, O waɗayno ɓe mofte goote. Kono himo oon mo O muuyi ka Yurmeende makko. Tooñooɓe ɓeen non, giɗo alanaa ɓe, wonaa ballo.
9Kaa ɓe njogiti yiɗɓe goo ga makko? Awa ko Allah woni Giɗo on, ko Kaŋko wuurnitata maayɓe ɓeen; ko Kaŋko kadi woni kaɗtanɗo kala hu'unde.
10Kala ko luutondirɗon e fii mun, haray ñaawoore mum nden ko ka Allah woni. Ko on mooɗon Allah, woni Joomi am; ko e makko mi fawii, ko ka makko kadi mi ruttorta [tuubugol].
11Puɗɗuɗo kammuuji ɗin e leydi ndin. O waɗiranii on e pittaali mon ɗin genndooɓe, ka neemoraaɗi kadi nooneeji; Homo ɗuɗɗinira on ɗum. Hay hu'unde yerondiraa e makko; ko Kanko woni Nanoowo, ji'oowo On.
12Ko Kaŋko heerori soktirɗe kammuuji ɗiin e leydi ndin. Homo weertana arsike on mo o muuyani, O ɓiɗtinana (mo O muuyani). Pellet, ko O gannduɗo kala hu'unde.
13O sar'inanii on e diina kan, koŋko ko o yamirnoo nuuhu, e kon ko Min wahayini e maaɗa, e kon ko Min njamirnoo Ibraahiima, e Muusaa e Iisaa, won'de: "Ñiɓnee diina kan; hara on ceertaani e makka". Kono Ko noddotaa sirkooɓe ɓen e mum kon, mawnii e dow maɓɓe. Allah non hino suɓanoo ɗum, mo O muuyani, O fewna e makko, kala tuuboowo.
14Ɓe seertaano, si wonaa ɓaawo nde ganndal ngal arde e maɓɓe, sabu bewre hakkunde maɓɓe. Si wonaano fii Konngol ardinoongol, immorde ka Joomi maa, haa e lajal taƴaangal, ñaaweteno hakkunde maɓɓe. Ko pellet, roninaaaɓe deftere nden ɓaawo maɓɓe, hino e sikke fii mayre sikkitiiɓe.
15Noddu (yimɓe ɓen) kisan; ñiiɓiraa no yamiraɗaa non, wota a jokku mbeleeɗe maɓɓe ɗeen, maakaa: "Mi gooŋɗinii ko Allah jippini kon (fof) e defte, mi njamiraama kadi, nunɗugol hakkunde mon. Allah woni Joomi amen e Joomi mon. Ko minen golle amen woodani, ko onon kadi golle mon woodani. Yeddondiral woo alaa hakkunde amen e mon. Allah mooɓoyay e denndaandal. Ko ka makko woni ruttorde nden".
16Ɓeen weeñirooɓe e diina Allah kan, ɓaawo ka jaɓaneede, hujja maɓɓe on ko mehre, tikkere no fawii e maɓɓe, hino woodani ɓe kadi lepte caɗtuɗe.
17Ko Allah woni jippiniri deftere nden goonga, e manndakke ɗen. E ko anndin maa? Hino gasa hara darnga ngal ko ko ɓadii?
18Ɓeya ɓe gooŋɗinaani ngal ɓeen, hiɓe heñoringal; gooŋɗinɓe ɓen kan, ko ɓe hulu fii maggal, e hoore hiɓe felliti won'de ko ngal goonga. Awa anndee wonɓe yeddondireede ɓen fii Darngal, ko pellet, ɓe ngonii e ndeer majjere woɗɗunde.
19Allah ko newaniiɗo jiyaaɓe makko ɓen. Homo arsike on mo o muuyani. Ko Kaŋko woni Doolnuɗo, poolɗo On.
20Kala tawɗo ko baraaje ndun laakara o faalaa, Men ɓeydanay mo mbarjaari makko ndin; kala kadi tawɗo ko jayru ndun aduna o yiɗi, Min ngokkay mo ɗum, hara non o alaa ka kaalara (ton) geɗal.
21Kaa hara denndaaaaɗi hino woodani ɓe, sar'inanɗi ɓe e diina kan, ko ko Allah duŋaaki fii mum? Si wonaano fii Konngol [happunoongol] ngol fii senndugol [hakkunde maɓɓe], ñaaweteno hakkunde maɓɓe. Ko pellet, hino woodani tooñuɓe ɓen, lepte muusɗe.
22A yi'at tooñɓe ɓen hino huli e ko ɓe fggitii kon, ɗum le ko yantayɗum e maɓɓe. Gooŋɗinɓe ɓen, ɓe ngolli golle moƴƴe, hiɓe e dinngire naakooji, hara hino woodani ɓe ka Joomi maɓɓe, kala ko ɓe faaletee. Ko ɗuum tigiri, woni ɓural mawnungal ngal.
23Ko ɗuum woni ko Allah wewlinirta jiyaaɓe makko gooŋɗiiɓe ɓen, ɓe ngolli golle moƴƴe. Maaku: "Mi lamndaaki on njoɓdi e ɗum, si wonaa tun giggol enɗam ɗam". Kala paggitiiɗo moƴƴere, Min ɓeydanay mo moƴƴere e hoore mayre. Pellet, Allah ko kaforoowo, mantoowo.
24Kaa ɓe mbi'ay o fefindor nde e hoore Allah fenaande. Si Allah haajuno, O notatno e ɓernda maa nden. Alla no meha meere nden, O tabintinira goonga kan Daalol makko ngol. Pellet, ko O gannduɗo gunndooji ɓerɗe ɗeen.
25Ko Kaŋko woni jaɓanoowo jiyaaɓe makko ɓeen tuubuubuyee, O yaafoo bonɗi ɗin, e hoore Himo anndi ko ngolloton kon.
26Himo jaabinana gooŋɗinɓe ɓeen, ɓe ngolli moƴƴuɗi, O ɓeydana ɓe e ɓural makko ngal. Heeferɓe ɓen non, hino woodani ɓe lepte caɗtuɗe.
27Si tawno Allah yaññanno jiyaaɓe Makko ɓeen [fof] arsike, pellet, ɓe bewayno ka leydi; kono Homo jippinira emmbere ko O muuyi. Pellet, ko O kummpitiiɗo, yioowo jeyyaaɓe makko ɓeen.
28Ko Kano woni jippinoowo toɓo ngoon ɓaawo ɓe taƴaade, O saaka yurmeende makko nden. Ko Kaŋko kadi woni Giɗo, jettiniiɗo On.
29Hino jeyaa e Ma'andeeji makko ɗiin: tagugol kammuuji ɗiin e leydi ndin, e ruugayɗi ɗi O saaki ɗin hakkunde majji. Kaŋko e fii mooɓindiroygol ɓe ngool, si O haajii, ko O kattanɗo.
30Kala ko heɓi on e masiibo, ko sabu ko juuɗe mon ɗeen faggitii kon. Himo ya'afoo noon, ko ɗuuɗi.
31OOn wonaani laawotooɓe ka leydi ; alanaa on ga Allah, giɗo, wanaa ballo.
32Hino jiyaa e Ma'andeeji makko ɗiin: dogayɗe ɗen ka maayo, wa'aɗe wa pelle.
33Si O haajii, O deeƴinay henndu ndun, ndu waɗtinira tabitndu e hoore maggo. Wonii e ɗuum, Ma'andeeji, wona 'de kala muññotooɗo, jettoowo.
34Maa yooliraɗe sabu ko ɓe paggitii kon. Himo ya'afoo noon ko ɗuuɗi.
35Wennjooɓe ɓeeen e aayeeje Amen ɗen, hino anndi ɓe alaa laaworde.
36Kala ko ngokkaɗon e hu'unde, ko dakamme nguurndam aduna; ko ko woni ka Allah koon, ɓuri moƴƴude woni kadi ko heddotoo wonan'de gooŋɗinɓe ɓeen fawotooɓe e Joomi maɓɓe.
37woɗɗitotooɓe bakkaatuuji mawɗi ɗiin e paŋkare ɗeen, si wonii ɓe tikkii, hara ɓe yaafoto,
38ɓeen nootiiɓe Joomi maɓɓe, ɓe ñiɓni juulde nden, ɓe tawata fiyaaku maɓɓe on ko diisondiral hakkunde maɓɓe, nafqooɓe e ko ko Min ngarsiki ɓe,
39e ɓeen tawɓe si bewre heɓii ɓe, ɓe njottoto.
40Njoɓdi bonnere, ko bone yeru mum. Kala non yaafiiɗo o moƴƴintini, haray njoɓdi makko ndin ko ka Allah woni. Pellet non, O yiɗaa tooñooɓe ɓeen.
41Kala noon yottiiɓe ɓaawo ɓe tooñeede, ko ɓen woni ɓe laawol [nanngitireede] fawaaki e mum.
42Ko laawol [nanngitireede] fawii e mum, ko tooñooɓe yimɓe ɓeen, hara hiɓe bewira e leydi ndin ko aldaa e goonga: ɓe ɗoon, hino woodani lepte mu'usuuɗe.
43Muññiiɗo on kadi o yaafii, ko pellet, ɗuum no jiyaa e pellital fiyakuujI.
44Kala mo Allah majjini, haray giɗo (goo) alanaa mo ɓaawo ɗum. A tinay tooñɓe ɓeen, tuma ɓe nji'i lepte ɗeen, hiɓe mbi'a: "Hara laawol ruttorde no woodi?".
45A tinay ɓe kadi, heɓe mbeeɓitee e magge, hara heɓe njankinii koyeera on, heɓe ndaarira ndaarɗe leppagol. Gooŋɗinɓe ɓen mbi'aya: "Ko woni hayru ɓe ɓeen, ko ɓen hayrimɓe ko'e mun e ɓeynguureeji maɓɓe ɗin Ñalnde Darngal". Nganndee pellet, tooñuɓe ɓeen no e lepte duumiiɗe.
46Yiɗɓe alanaa ɓe, ko wallitoo ɓe, hara wonaa Allah. Kala noon mo Allah majjini, haray laawol alanaa mo.
47Nootee Joomi mon, ado ñalaande arde, nde ruttoowo alaa ɗuum ka Allah. Nden ñalnde, faaborde alanaa on, jeddugol kadi alanaa oon.
48Si ɓe ɗuurnike non, haray min nuliraali ma, aynoowo ɓe: fawaaki ma, si wonaa joottingol. Si wonii Min meeɗiniri neɗɗanke on neema immorde e Amen, o wewlira mo; si ko bone non heɓi ɓe, sabu kon ko juuɗe maɓɓe ɗen ardiniri, a taway pellet, neɗɗo on ko jedduɗo sanne !
49Ko Allah woodani laamagol kammuuji ɗin e leydi ndin. Himo taga ko o muuyi. Homo yeɗa mo o muuyani ɓiɓɓe rewɓe, O yeɗa kadi mo O muuyani ɓiɗɓe worɓe.
50maa O jillira ɓe worɓe e rewɓe; Homo waɗa dimaro, on mo o muuyani. Pellet, ko O ganduɗo, kattanɗo.
51Sellantaa neɗɗaŋke, nde Allah yeewtata mo, si wonaa wahayu, maa e ɓaawo heedo, maa o immina Nulaaɗo (Malaa'ikaajo), on wayahina e duŋayee(sakkitoore) makko, ko ko O haaji. Pellet, ko O toowuɗo, Ñeeñɗo.
52Ko wano non Min mbayayinir e maaɗa, ruuhu on [Alqur'aana] e yamiroore Amen. A anndaano ko woni deftere, maa gooŋɗinal; si ko woni, Min mbaɗunde ndaygu, ngu Min peewwnirta on mo Min muuyani e jiyaaɓe Amen ɓen. Pellet, ko a feewnoowo e laawol Pocciingol,
53laawol Allah, On jeyɗo ko woni kammuuji e ka leydi. ganndee, ko ka Allah, fiyakuuji ɗin nduttotoo.