طه
Ta-Ha • 135 ayahs • Meccan
بِسْمِ ٱللَّهِ ٱلرَّحْمَٰنِ ٱلرَّحِيمِ
1Taa Haa.[1]
2Min Telliniraani Alqur'aanaare nde e maaɗa fii yo a tampu.
3Si wonaa waaju wonan'de on kuloowo [Alla].
4Ko Jippinaande immorde e oon takɗo leydi ndi e kammuuji toowuɗi ɗin.
5Jurmotooɗ o O fotii e dow Arsi he.
6No woodani mo o ko woni ko e kammuuji ɗin e ko woni kon e leydi ndi e ko wini kon hakkunde majji kannji ɗiɗi e ko woni ko e les leydi.
7Si a fenñinii konngol ngol, pellet, Kaŋko homo Anndi ko feeñi e ko o suuɗi.
8Alla deweteeɗo alaa si wonaa Kaŋko, no woodani mo Inɗe moƴƴe ɗe.
9taw si arii e maaɗa yewtere fii Muusaa.
10Tuma nde o yi'inoo yiite, o wi'ani ɓeynguure makko nden: "Ñiiɓee, min de mi haynike jayngol mbele-jo'o mi addanat on immorde e maggol docotal ma mi tawa ka [moggo] yiite tinndinoowo.
11Tuma nde o aunoo e maggol o noddaa; "eyma Muusaa".
12[Alla Daalano mo] Min dey ko miin Woni Joomi maaɗa poortu paɗe maa ɗen; pellet an, haɗa ka aynde(caatngol) Tuwaa Laɓɓinaande(seninangol).
13Miin mi Suɓike ma Jento ko wonaa Wahyineede ko.
14Pellet, ko miinn Woni Alla deweteeɗo alaa si wonaa miin n rewam; ñiiɓi e Juulde nde fii Annditugol am.
15Pellet, Darnga ko aroowa Miɗo ɗeɓa suuɗude ngo fii yoɓe kala woŋkii ko ki gollu no.
16Wota faddo ma e gaayi maggal on mo gooŋ- ɗinaani ngo o jokki mbeleeɗe makko o halkii.
17Ko holɗuum woni ka ñaamo maaɗa an Muusaa?
18O maaki: "Ndu ko tuggordu am miɗo tuggoo ndu miɗo liwtirana ndu dammi am ɗin, miɗo mari kadi haajuuji gɗɗi e mayru".
19O Daali: "weddo ndu, aan Muusaa".
20O weddi ndu, tawi kayru ko ndu mbooɗdi won'ndi e yahde.
21O Daali: "Nanngu ndi wota a hul min ngartira ndu e mba'adi mayru araniri ndi".
22Naatnu junngo maaɗa ngo ka ndeer seŋgo maa; ngo yalta ko ngo raneewo ko aldaa e rafi ɗum ko Aaya goo.
23Fii yo min n kollle immorde e aayeeje amen aawɗe ɗe.
24Yah to Fir'awna, pellet, kaŋko o bewi.
25O maaki: "Jooma Yaacnanam ɓernde am nde.
26Newinana am fiyaake am on.
27Piɓtaa fiɓnde nde e ɗemngal am.
28Fii yoo ɓe pahmu konngol am ngol.
29Mbaɗanaa kam ballo jeyaaɗo ka ɓeynguure am.
30[Hara ko] Haaruuna musiɗɗo am o.
31Semmbinir mo darnde am.
32Tawnaa mo e ndeer fiyaake am o.
33Fii yo mon cenine ko herwi.
34Min jaŋtomaa ko heewi.
35Pellet, aan a wonii kumpitiiɗo min .
36O Daali: "Gooŋɗii a okkaama toraare maaɗa nde aan Muusaa".
37Gooŋɗii n neeminiino ma e laawol goɗngol.
38Tuma de min mbahayinnoo fa'ade e yumma maa ko wahayinaa ko.
39[Men Daali] weddo mo to ndeer hontoore weddo ɗum nde kadi ka ndeer diidere, yo diidere nden kadi weddoyo mo ka maayo ; ƴetta mo gaño am e gaño makko, mi werni e maaɗa Giggol immorde ka am e fii yo a ne'e e dow ndeenka am.
40Tuma de banndiraawo maaɗa on yahynoo; o wi'a: "Enee, yo mi tinndin on e on mo no ne'a mo?" min ngartirmaa ka yumma maaɗa fii yo gite makko ɗen ɓuuɓu hara o sunaaki. Mbarɗaa woŋkii min ndaɗumaa immorde e saɗteende nde, min njarribimaa jarrabuyeeje ñiiɓɗaa duuɓi ka yimɓe Madyana refti ngarɗaa ka fodoore aan Muusaa.
41Miin suɓimaa fii hooram
42Yah aan e musiɗɗo maa on won'dude e aayeeje am ɗe wota on derfu e jaŋtagol Lam.
43Njehee ka Fir'awna, pellet, kaŋko o bewi.
44Mbianee mo konngol newiingol mbele-jo'o kaŋko o waajitoto ma o hula.
45Ɓe maaki: "Joomi amen, minen dey moɗen kuli nde murtata e hoore amen maa de o bewata".
46O Daali: "Wota on kule, pellet, miin miɗo won'di e mooɗon miɗo Nana Miɗo Yi'a".
47Ngare ee e makko, mbi'on: "minen ko min Nulaaɓe Joomi maaɗa, accit won'dude e amen ɓiɗɓe Israa'iila ɓe wota a leptu ɓe, gooŋɗii min ngddanii e ma aaya immorde ka Joomi maaɗa, kisal wonii e oon jokkuɗo Peewal ngal.
48Gooŋɗii Wahayinaama e amen; won'dema, Lepte ɗe no fawii ka jennuɗo ɗuurni.
49[Fir'awna] wi'i: "eeyma o Muusaa, ko hommbo woni Joomi mooɗon?"
50[Muusaa] maaki: "Joomi amen, ko on Okkuɗo kala hu'unde tagoore mayre refti o feewni.
51[Fir'awna] wi'i: "Ko holno gire arane ɗen pewndori?"
52[Muusaa] maaki: "ganndal ɗum no ka Joomi am e ndeer Deftere, Joomi am majjataa o yejjitataa".
53Oon baɗanɗo on leydi ndi weƴƴitaandi, o naadani on e ndeer mayri laabi, O jippini immorde e kammu ngu ndiyam Min njaltiniri ɗam nooneeji immorde e puɗi ceertuɗi.
54Ñaamee ngaynon neemoraaɗi mo'on ɗi. Pellet, no e ndeer ɗum [ko jaŋtaa ɗoo] Aayeeje fii joomiraa- ɓe kakkillaaji ɗin.
55Ko immorde e mayri Min Tagi on, ko e ndeer mayri Min nduttata on, ko immorde e mayri kadi Min njaltinoyta on laawol goɗgol
56Gooŋɗii Min kolli mo aayeeje Amen ɗen kala majje, o jeddi i o salii.
57[Fir'awna] wi'i: "enee, a ar ka amen fii yo a njaltinir min ka leydi amen mbilewu maaɗa ngun aan Muusaa?"
58Maa min ngaddane mbilewu yeru maggu, waɗ fodoore hakkunde amen e maaɗa hara men lunndataako nde wonaa an kadi [lunndotoo nde] e nokkuure fotondirnde.
59[Muusaa] maaki: fodoore mooɗon nden ko ñande saɗɗugol ngol, yo yimɓe ɓen mooɓindire mbeetaa(fenynyaange).
60Fir'awna ruŋiti o mooɓi pewje makko ɗen refti o ari.
61Muusaa maakani ɓe: "On boniraama, wota on 'pekindo fenaande fawon e Alla sakko O mehira on Lepte, gooŋɗii sooyii on pekindiiɗo.
62Ɓe pooɗondiri fiyaake maɓɓe on hakkunde maɓɓe, ɓe vuuɗi cowndi ɗin.
63Ɓe mbi'i: "Pellet ɓee ɗiɗo ko wileeɓe heɓe paalaa yaltinirnde on ka leydi mon e mbilaaku maɓɓe ngu ɓe itta laawol mon ɓurngol l ngol.
64Mooɓitee pewje mo'on ɗe refti ngaron ko on lappol, gooŋɗii malaama hannde on poolɗo.
65Muusaa maaki: "Ko si tawii ko onon mbeddotoo ma si ko minen ngonata adotooɓe weddaade.".
66[Muusaa] maaki: "ko woni, (mbedde), tawi ɓoggi maɓɓe e cawoy maɓɓe koy no wa'itana mo sabu mbilewu maɓɓe ngun woni ko e yahde.
67Muusaa so'i kulol ka woŋkii makko.
68Min Daali: 'Wota a hul, pellet ko an woni pooloowo on.
69Weddo ko woni ko ka ñaamo maaɗa ɗum moɗay ko ɓe moƴƴini ko, pellet, ko ɓe moƴƴini ko ko pewje mbile bileejo on maletaake nukkuwoo ka o ardi.
70Wileeɓe ɓe mbernaa ko ɓe sujjuɓe, ɓe mbi'i: "Min ngooŋɗinii Joomi Haaruuna e Muusaa".
71[Fir'awna] wi'i: Eyoo, on gooŋɗinii mo ko adii mi duŋanaade(sakkitaade) on? Pelet, ko kaŋko woni mawɗo mo'on on anndinɗo on mbilewu ngu, mi wooɗndii, maa mi taƴa juuɗe mon ɗen e koyɗe mon ɗen taƴa luutindira, maa mi feta on e julle tama aray anndon ko hommbo e amen ɓuri lepte caɗtuɗe e heddotooɗe.
72[wileeɓe ɓe] mbi'i: "Min ɓurnataa ma e dow koo ko ari e amen immorde e ɓannganguyeeji, e On Takɗo min, [an Fir'awna] ñaawu ko ñaawataa ko, pellet, ko ñaawataa ko ka ngurndan aduna ɗoo".
73Minen dey, men ngooŋɗinii Joomi amen fii yo o yawtan men goopi amen e kon ko dooluɗaa men e mu'un immorde e mbilewu nguyn, ko Alla woni Moƴƴo keddotooɗo.
74Pellet on mo ari ka Joomi mu'un hara ko o bonɗo; haray pellet, no woodani mo Jahannama o maayataa e nder magge o wuurataa kadi .
75mo ari ka makko ko o gooŋɗinɗo hara gooŋɗii o golliino moƴƴi ɗi, haray ɓen ɗon no woodani ɓe Darjaaji Toowɗi ɗin.
76Aljannaaji ñiiɓal no doga e ley majji caatli ɗi, ko ɓe duumotooɓe ndeer ton, ko ɗum woni njoɓdi on laɓɓiniiɗo.
77Gooɗii Min mbahaynii fa'ade e Muusaa roƴdu e jeyaaɓe Am ɓe waɗan ɓe laawol yooru ngol ka maayo joorngol wota a hul hewtiteede wota a hul [yoolagol].
78Fir'awna jokkitiri ɓe konooli makko ɗi, suumi ɓe ka maayo ko suumi ɓe kon.
79Fir'awnan majjini yimɓe makko ɓe, o fewnaani [ɓe].
80Eey monɓiɗɓe Israa'iila gooŋɗii Min danndiino on e gaño mon on, Min podi on kadi ka baŋŋe ñaamo [fello] Tuuri ngon, Min njippini e mooɗon Manna= ɗacce njumri e doobe .
81Ñaamee immorde e laaɓɗi ko Min arsiki on kon, wota on bew e nder mu'un sakko Tikkere Am nden njippo e mo'on, on mo tikkere am jippii e mu'un gooŋɗii haray o halkike.
82Pellet, Min ko Mi keewuɗo Yawtanngol wonan'de on tuubuɗo o gooŋɗini o golli ko moƴƴi refti o feewi.
83Ko holɗum heñinmaa ga yimɓe maa ɓen aan Muusaa?
84[Muusaa] maaki: "Ɓeeɗoo, hieɓe iwtiri ɓaawo am, mi heñike ka Maaɗa Joomi fii yo A welto.
85[Alla] Daali: "Pellet, Mennen gooŋɗii Men njarribike=finninii yimɓe maaɗa ɓen ɓaawo maaɗa, Saamiriiyu majjinii ɓe".
86Muusaa ruttii ka yimɓe makko ɓen ko o tikkuɗo suniiɗo; o maaki: "Ko onon yo yimɓe, enee, Joomi mo'on Fodanaani on Fodoore Moƴƴere, kaa ko aadi ndin juutani on? Kaa on faandi nde jippotoo e mo'on Tikkere immorde ka Joomi mooɗon si lunndi ɗon fodoore am nden?"
87Ɓe mbi'i: "Min lunndaaki fodoore maaɗa nde e sago amen, kono minen men ndonndinaama teddeendi e cuɗaaje yimɓe ɓen men wernii ɗe, ko nii Saamiriiyu kadi welirni".
88O yaltinani ɓe ɓanndu ngaari marn hito= huunaango, ɓe mbi'i: "Ko ko'ol woni deweteeɗo mon e deweteeɗo Muusaa on, o yejjiti [mo ɗoo]".
89Enee, ɓee yiaani wonan'dema ruttataako e maɓɓe konngol, ndi maranaa ɓe kadi lorra wonaa fii non [pooɗugol] nafa.
90Gooɗii Haaruuna maakaniino ɓe ko adii: "Ko onon yo yimɓe, pellet, on njarribora kol, pellet, Joomi mooɗon ko jurmotooɗo o jokkee kam ɗoftoɗon yamiroore am nden".
91Ɓe mbi'i i: "Min ceerataa ko min ñiiɓuɓe e [dewal] makkol haa Muusaa ruttoo e amen".
92[Muusaa] maaki: "eeyma Haaruuna, nde nji'iɗaa ɓe majjii ko haɗmaa,
93de njokkitataa mi? Kaa a yeddii yamirooe am on?!"
94[Haaruuna] maaki: "eeyma ɓiy neene am, wota a nanngu wahre am nde wonaa hoore am nden kadi, miin dey, mi hulu wata a wi'i: Mi seerdii hakkunde ɓiɗɓe Israa'iila ɓe, mi heɗaaki konngol maaɗa ngol".
95[Muusaa] maaki: "Ko hol ɗuum woni fiyaake maaɗa on an Saamiriiyu?"
96[Saamiriiyu] wi'i: "Mi yi'ii ko ɓe yiaani ɗum, mi nokki nokkannde e batte nulaaɗo on [Jibriila] mi wernii ɗum ko nii suɗirani lam woŋkii am.
97[Muusaa] maaki: "Yahu, pellet, no woodanmaa ka ngurndam nde wowlataa wanaa meemondiral, pellet, no woodanmaa kadi Fodoore a lunndataako nde, ndaarii fa'ade e dewteeɗo maa, on mo ñalluɗaa ufinaade e hoore mun, mi woondii mi sumat mo refti mi ƴaroo mo ka maayo e ƴaragol".
98Pellet, deweteeɗo mon On ko Alla, On Mo Deweteeɗo alaa si wanaa Kaŋko, Ganndal makko Yaajanii kala hu'unde.
99Ko wano nii Men polloranay maa immorde e kumpital ko feƴƴunoo kon, gooŋɗii Men ngaddanii ma immorde ka Amen jaŋta.
100Mo ɗuurike e mayre pellet, o ronndoto Ñande Darngal teddeele [bakkaatu].
101Ko o luttinteeɗo e ndeer majje, bonanii ɓe donngal Ñande Darngal.
102Ñaande wuttoytee ka alaadu Min mooɓa bonɓe ɓen nden Ñalnde ko mbuliiɓe [gite].
103Heɓe sowndondira hakkunde maɓɓe [ɓe mbi'a] on ñiiɓaani si wonaa [balɗe] sappo.
104Ko Minen ngoni Annduɓe ko ɓe wowlata kon, tuma nde koohooɓe maɓɓe e laawol wi'ata: "On ñiiɓaani si wonaa ñallal".
105Heɓe lanndaade ma fii pelle ɗen, maaku: "Joomi am ƴaroto ɗe e ƴaragol".
106O acca [leydi] ndi ko ndi boowal ɓowrungal.
107A yi'ataa e mayri ooñannde wonaa tintiire.(naɗde).
108Ko nden Ñande ɓe njokkata noddoowo on ko aldaa e celugol mo,, hitooji ɗi yankinanoo Hinnorante On hara a nanataa si wnaa ñu'umbaangol.
109Nden Ñande tefoore nden nafataa, si wonaa on mo Hinnorante On sakkiti ɗum O weltori konngol makko.
110Homo Anndi ko woni ko yeeso maɓɓe e ɓaawo maɓɓe ɓe kuɓindortaa ɗum ganndal.
111Je'ece ɗen yankinanii guruɗo Dartiiɗo On, gooŋɗii sooyii on donndiiɗo tooñe.
112On mo ngolli immorde e moƴƴi ɗin hara ko o gooŋɗinɗo o hulaa tooñe wonaa uytaneede kadi.
113Ko nii Min Telliniri nde Alqur'aanaare Aarabuure Men fensiti kadi e nder mayre immorde e kammbaaji ɗin mbela-jo'o kamɓe ɓe kulat maa nde fuɗɗanoo ɓe waaju.
114Alla Laamɗo Goonguɗo On Toowii, wata a heñor Alqur'aanaare nden ko adii nde timmintee e maaɗa wahayu mayre, maaku: "Joomi ɓeydanam Ganndal".
115Gooŋɗii min ngaadondiri e Aadama ko adii o yejjiti Min keɓanaani mo pellital.
116Tuma Nde Men Daalannoo maleylaaji ɗi cujjanee Aadama, ɓe cujji si wanaa Ibliisa o salii.
117Men Daali: "eeyma Aadama, pellet, ooɗoo ko o gaño maa aan e sonnaajo maa on, wota o yaltin on dey ka Aljanna sakko tampaa".
118Pellet, no woodanmaa nde a heegetaake nder ton a holataa kadi.
119Pellet, an a ɗomɗetaake nde ton e wuletaake kadi.
120Seytaane sonwonsini faade e makko; o wi'i: eeyma Aadama,hara yo mi tinndine e leggal luttineede ngal e laamu ngu follotaako ngu?"
121Ɓe ñaami e maggal, feeñani ɓe mettefooji maɓɓe ɗin, ɓe naati e suddirgol e dow maɓɓe immorde e kaaki Aljanna o, Aadama yeddi Joomi makko o majji.
122Refti Joomi makko Suɓii mo, o Tuubini mo o Feewni [mo].
123O Daali: "njippee toon, onon fof yoga e mo'on ko añɓe yoga. Si tawii tun aroyii e mo'on immorde e am peewnoowo kala jokkuɗo Peewal Am ngal o majjataa o malkisataake kadi".
124Kala ɗurniiɗo gaayi jaŋtagol lam, haray pellet, no woodani mo ngurndam ɓilluɗam Men mooɓoya mo Ñalnde Darngal ko o bumɗo.
125O wi'a: "Joomi, ko fii holɗum mooɓanɗaa lam ko mi bumɗo, goŋɗii mi laatinoke ji'oowo?"
126O Daala: "Ko wano nii arnoo e maaɗa Aayeeje Amen ɗen njejjituɗaa ɗe, ko wano nii kadi hannde njejjitirteɗaa".
127Ko wano nii min njoɓirta on ɓurtinɗo ɗo o gooŋɗinaa aayeeje Joomi makko ɗen, pellet, ko Lepte Laakara ɗen ɓuri saɗtude ko ɗen kadi heddotoo.
128Kaa hara ɓannganaali ɓe no foti hewde ko Men halki ado maɓɓe immorde e gire? Heɓe yaha e koɗooli maɓɓe, pellet, no e ɗuum aayeeje wonan'de joomiraaɓe kakkillaaji ɓen.
129Sinno wonaano Daalol aditii ngol immorde ka Joomi maaɗa [Lepte] ɗen laatotono duumiiɗe e lajal innaangal.
130Munño e dow ko ɓe kaalata ko, subuhinor jettugol Joomi maaɗa ko adii ƴellitagol naange ngen e ko adii mutugol magge e ka saa'iiji jemma subuhino e ka seraaji ñallal belajo'o a weltoto.
131Wota a yawtin de gite maa ɗe fa'ade k ko Min ndakmini ɗum nooneeji immorde e maɓɓe, cuɗaari ngurndam aduna fii yo Min njarribor ɓe e ɗum, Arsike Joomi maaɗa on ɓuri moƴƴude ko on kadi keddotoo.
132Yamir ɓeynguure maaɗa nden Juulde nden munñitoraa e ɗum, Min laɓndaaki ma arsike ko Minen arsikaymaa. Battane [moƴƴe] ɗen kadi wonanii hulooɓe Alla ɓen.
133Ɓe mbi'i'i: "Ko hɗnno ara e amen Aaya immorde ka Joomi makko?" Enee, hara araani e maɓɓe ɓanngal ko woni ko e ɗeri adani ɗin?
134Sinndo Minen Min kalkirno ɓe Lepte ko adii ɗum, ɓe mbi'atno: "Joomi amen, ko hannoo Nualaa e amen Nulaaɗo men njokka Aayeeje Maa ɗen, ko adii nde Men koyata men hesra.
135Maaku: "Gooto kala [e amen] no habbitii, [onon kadi] habbitee aray anndon ko hommbo woni jom Laawol Pocciingol ngol ko hommbo kadi feewi".