14So tawii ɓe kawrii he goonɗinɓe ɓee, ɓe mbi'a: min ngoongɗinii, so ɓe njeewdii e seyɗanooji maɓɓe ɗii ɓe mbi'a: minen ko onon min ngonndi min njalkitat tan.
20Majal ngal na ɗeɓa diftaade gite maɓɓe kala nde ngal yaynii ɓe njaha heen so niɓɓiɗii ɓe ndaroo, so Alla welano nawa nanɗe e gite maɓɓe sabu Alla ko kattanɗo kala huunde.
22Oon baɗanɗo on lesdi ndi mbertu O waɗi Asamaan o mahoodi tiiɗndi O jippini ndiyam iwde e Asamaan O yaltini heen ɓiɓɓe leɗɗe woni njeɗu mon, taa mbaɗanee Alla nanndidiiɓe te oɗon nganndi goonga oo.
26Alla aamantaa addude yeru hay so wonii wano ɓowngu e ko ɓuri ɗum, so tawii ko goonɗinɓe eɓe nganndi ko goonga iwɗo e Joom maɓɓe, so tawii ko yedduɓe ɓe mbi'a holko Alla yiɗi he oo yeru Ombo majjina heewɓe O feewna heen heewɓe, alaa majjinteeɗo heen so wonaa yaltuɓe ɗoftaare.
30Nde Joom maa wiy maleykaaji ɗii maa Mi waɗ lomto Am he lesdi (leydi) ndii, ɓe mbi'i mbela a waɗat heen bonnoowo dufoowo ƴiiƴe , tawa minen ko Aan tan min njettata mi-ɗen cennu maa, O wi'i Miin Miɗo anndi ko on nganndaa.
33O wi'i aan Aadama anndin ɓe inɗe majji nde o anndini ɓe inɗe ɗee O wi'i mbela Mi wi'aano on Miin Miɗo anndi mbirniindi asamanji e lesdi Miɗo anndi ko peññinton e ko cuuɗoton fof.
41Ngoongɗinee ko njippin-mi na goongɗini ko njogi-ɗon koo, taa ngonee adiiɓe yeddude ɗum wota on eto soodirde aayeeje am ɗee coodgu hoyngu, kulee kam Miin tan.
49Tuma Min ndaɗndii on he yimɓe Fir'awna, ɓe mbaɗii on lette bonɗe ɓe kirsa ɓiɓɓe mon ɓe ngoppa rewɓe mon nguura, ina he ɗuum lette mawɗe iwde ga Joom mon.
54Nde Muusaa wi' yimɓe makko onon yimɓe am on tooñii ko'e mon nde ndew-ɗon gool oo, nduttoɗee to tagɗo on oo, mbarto-ɗon ɗuum ɓuri moƴƴande on to Joom mon O accana on Kanko woni gaccanoowo jurmotooɗo.
57Min ɗuwdini on duule Min njippinani on njuumri ndakmundi e colli juɗaaɗi ñaamee e belɗi ko min njeɗi on, wonaa Minen ɓe tooñi ko ko'e maɓɓe ɓe tooñatnoo.
61Nde mbi'-ɗon aan Muusaa min njondintaako e ñaamdu wooturu torano min Joom maa O yaltinana min puɗi lesdi gila he kappe e haakooji e Laaj e ñebbe e basalle (jabaa) mayri o, wi'i mbela on njiɗ lomtinde ko ɓuri moƴƴude koo, keɓon ko ɓuri jaasde ɗuum njippo-ɗee Misara maa on keɓ ko tori-ɗon koo ɓe pawaa koyeera e woroɗde ɓe nduttorii e tikkere Alla sabu ɓe njedduno aayeeje eɓe mbara Annabaaɓe ko aldaa e goonga ɗuum noon ko goopi e tooñe maɓɓe.
62Ɓeen goongɗinɓe e ɓeen yahodinɓe e nasaara en, e ɓe ngalaa diine en ,kala goongɗinɗo Alla e ñalaande wattan o golli ko moƴƴi ɓeen keɓata njoɓdi to Joom maɓɓe kulol alanaa ɓe te kamɓe ɓe cunotaako.
76So ɓe kawri e goonɗinɓe ɓee ɓe mbi'a min ngoonɗinii so ɓe njeewdii ɓe mbi'a mbela on kaalanat ɓe ko Alla udditani on, ɓe kujjoroo on ɗum to Joom mon, mbela on kakkilantaa
79Bone woodanii ɓeen winndirooɓe deftere nde juuɗe maɓɓe eɓe mbi'a ɗum ko to Alla iwri haa ɓe coodira nde coodgu hoyngu, yoo bone wonan ɓe he ko juuɗe maɓɓe mbinndi e kala ko ɓe paggitii heen.
80Ɓe mbi'i jayngol memataa min sinaa balɗe seeɗa wi' ɓe mbela on keɓii fodoore Alla te Alla luutndotaako aadi Makko wolla ngon-ɗon ko haalde he Alla ko on nganndanaa.
83Min ɓamii fodoore he ɓiɓɓe Isra'iil taa ndewee sonaa Alla , moƴƴon he jibnaaɓe e jiidaaɓe e waayɗuɓe e waasɓe oɗon kaalana yimɓe ɓee ko moƴƴi ndarnon juulde tottiron asakal ɓaawo ɗuum cali-ɗon ɗuurni-ɗon so wonaa seeɗa he mooɗon.
85Rewi heen onon ɓee oɗon mbara ko'e mon oɗon njaltina yimɓe e mon galleeji maɓɓe, oɗon peññina tooñe mon e maɓɓe, si ɓe arii e mon dahaaɓe coodtiɗon ɓe yaltingol ɓe na harmi he mon, mbela on goongɗinat yoga he deftere ndee njeddon yoga heen kala he mon waɗooɓe ɗum njoɓdi maɓɓe ko koyeera weejo aduna ñande darnga ɓe nduttee he lette ɓurɗe bonde Alla noon yeebotaako ko ngolloton koo.
87Min ngaddanii Muusaa deftere nde , ɓaawo makko min ndewni heen nulaaɓe min ngaddanii Iisaa ɓiy Maryam laɓɓinale Min cemmbiniri mo wonki tedduki mbela kala nde nulaaɗo addi he mon ko welaani pittaali mon mawnikino-ɗon yoga heen njeddon ɓe yoga heen mbaron ɓe.
89Nde deftere ari e maɓɓe iwde e Alla, ende nuunɗina ko ɓe njogii ado ɗuum ɓe ngonndoo ko wallitoraade ɗum dow ɓeen yedduɓe nde ko ɓe nganndi ko ari he maɓɓe ɓe njeddi ɗum, yo kuɗdi Alla won he heeferɓe.
90Bone wonii he koɓe coodiri ko'e maɓɓe nde ɓe njeddi -e tooñe- ko Alla jippini , Alla jippinta ɓural Makko dow mbo O welaa e jeyaaɓe Makko ɓe kaandii e tikkere mawnde, heeferɓe ɓee na keɓa lette bonɗe.
91Si ɓe mbi'aama ngoongɗinee ko Alla jippini koo ɓe mbi'a min ngoongɗinii ko jippinaa he amen ɓe njedda ko wonaa ɗuum te ko ɗuum woni goonga nuunɗinɗo ko ɓe njogii, wi' ɓe ko waɗi oɗon mbarannoo (mbaratnoo) annabaaɓe Alla ɓee so tawno oɗon ngoongɗini.
93Min ɓamii he mon fodoore min ɓamti dow mon haayre Tuur ƴettiree ko min ngaddani on koo he semmbe nanee, ɓe mbi'i min nanii min ngoopi , ɓerɗe mum en ɗe keewi dak rewde gool oo he keefeeru maɓɓe, wiy bone wonii he ko goongɗingol mon yamiri on so tawno oɗon ngoongɗini.
96Ma a taw ko kamɓe ɓuri reerɗude he nguurndam e ɓeen renndinɓe e Alla, gooto he maɓɓe ina yiɗi wuurde duuɓe ujunere wuurde mbo ko juuti woɗɗintaa mo lette Alla mo yi'a golle maɓɓe.
97Wiy kala gonɗo gaño Jibriilu yo anndu ko kanko yottini Kur'aana nder ɓernde maa e yamiroore Alla nde nuunɗini defte ɗe ɓe njogii ko nde peewal e malu goongɗinɓe.
102Ɓe ndewi ko seyɗaneeji njannganta he laamu Suleymaan , Suleymaanu yeddaani kono ko seyɗaneeji ɗi njeddi eɗi nganndina yimɓe mbilewu he ko jippinaa dow malaykaaɓe ɗiɗo to Baabil , Haaruut e Maaruut kala nde ɓe nganndini goɗɗo ɓe mbi'a minen dey ko min fitina taa yeddu, ɓe njnnga he maɓɓe no ɓe ceerndirta neɗɗo e debbo mum, ɓe lorataa hay gooto sinaa e yamiroore Alla, eɓe njannga ko bonnanta ɓe nafataa ɓe, ɓe nganndii kala battindirɗo ɗum alaa geɗal to laakara , ndaw ko bone ko ɓe mbattiti ko'e maɓɓe tawiino ɓe nganndi.
105"Ɓeen yimɓe deftere yedduɓe e renndinɓe e Alla njiɗataa joom mon jippina he mon moƴƴere, Alla noon ko mbo o welaa o heertinta yurmeend makko, Allah ko joom ɓural mawngal."
108Wolla njiɗ-ɗon ko naamnaade nulaaɗo mon o wano (hono) no Muusaa naamnoranoo ko adi,i kala mbo wattiti goongɗingol keefeeru oon o majjii laawol peewngol.
109Heewɓe e yimɓe deftere ina njiɗi ruttude on heeferɓe ɓaawo goongɗingol mon sabu ngañgu pittaali mumen caggal nde ɓe laaɓaa goonga oo , njaafee ngaccanon haa yamiroore Alla ara , Alla ko kattanɗo kala huunde.
113Yahuud en mbi'i nasaara en ngonaani he hay huunde nasaara en mbii yahuud en ngonaani he hay huunde, tawa eɓe njannga deftere nde, ko hono ngol konngol ɓe nganndaa ɓee mbi'noo ko Alla ñaawata luural hakkunde maɓɓe ñande darnga.
118Ɓe nganndaa ɓee mbi'a mate Alla haaldataa he min wolla o addana min maande, ko noon adinooɓe maɓɓe mbi'noo ɓerɗe maɓɓe nanndii , goonga tigi min laɓɓinii maandeeji ɗii wonande yimɓe yananaaɓe ɓee .
120Yahuud e nasaara en mbeletaake ma haa njokkaa laawol maɓɓe , wi' ɓe nganndee ko peewal Alla woni peewal so a jokkii beleeɗe maɓɓe ɓaawo nde keɓɗaa ganndal ,ndeen woodantaa ma to Allah keedo wonaa ballo ne .
124Nde Alla humpitori Ibrahiima konngi o timmini ɗi, o wi'i: Miin Mi waɗat ma gardotooɗo yimɓe ɓe, Ibarahiima wi'i waɗ ɗum kadi he ɓesngu am o wi'i tooñooɓe ɓee keɓataa fodoore am.
125Nde min mbaɗi suudu nduu ruttorde yimɓe e hoolaare , njokito-ɗee darnde Ibrahiima wona juulirde, min ngaadanii Ibrahiima e Ismaa'iila yo ɓe laɓɓin suudu am nduu ngam wanngotooɓe e ufnotooɓe e juulooɓe.
126Nde Ibrahiima wi'i joom am waɗan min nduu suudu leydi hoolniindi njeɗaa yimɓe mayru ɓiɓɓe leɗɗe wonande goongɗinɓe Alla e ñande wattan O wi'i kala jedduɗo mi weltina mo seeɗa fawoo heen mi fa'na mon lette jayngol e battane bonɗe.
128Jooma amen waɗ min jebbiliiɓe mbaɗaa he ɓesngu amen leñol juulɓe yo a hollu min tinndinorɗe dewe amen njaafo-ɗaa min ko Aan tigi woni jaafotooɗo jurmotooɗo.
129Jooma amen waɗ e maɓɓe nulaaɗo ombo janngina ɓe aayeeje maa o anndina ɓe Kur'aana maa oo e sunna oo, o laɓɓina ɓe ko Aaan tigi woni jaaliiɗo ñeeñɗuɗo.
130Alaa ɗuurnotooɗo (calotooɗo) laawol Ibrahiima sonaa mbo fittaandu makko ɗaayi nganndee min cuɓiima mo he aduna kanko o jeyaa ko he moƴƴuɓe to laakara.
133Mbela on ceediima nde maayde arani Yaakuuba nde o wi'i ɓiɓɓe makko ɓee holko ndewoton caggal am ɓe mbi'i min ndewata ko deweteeɗo maa oo e deweteeɗo baabiraaɓe maa Ibrahiima e Isma'iila e Ishaak deweteeɗo gooto minen ko oon min njebbilanii.
135Yahuud e Nasaara en mbi'i ngonee Yahuuda maa Nasaara ndeen peewon wi': -aan annabiijo- accu dey min ngonata ko he diine Ibrahiima peewɗo oo ,etee o jeyanooka e sirkuɓe ɓee.
136Mbi'ee min ngoongɗinii Alla e ko jippinaa dow amen e ko jippinaa dow Ibrahiima e Isma'iila e Ishaak e Yaakuub e Asbaat e ko Muusaa e Iisaa okkaa e ko annabaaɓe ɓee okkaa iwde to joomiraawo maɓɓe min ceerndataa hay gooto e maɓɓe ko kamɓe min njebbilanii.
137So tawii ɓe ngoonɗinii wano (hono) ko ngoonɗin-ɗon koo ndeen tawa ɓe peewii so ɓe ɗuurniima ndeen ɓe ngoni ko he luutndaade maa Alla suran ma ɓe ko Kanko woni nanoowo ngannduɗo fof.
139Wiy mbela on njeddondirat he amen fii Alla te ko Kanko woni joome amen e joome mon, min keɓat golle amen keɓon golle mon minen ko Kanko min laaɓanta.
140Mbela on njiɗ wi'de wonde Ibrahiima e Isma'iila e Ishaaka e Yaakuub e Asbaat ɓe ngonndoo ko yahudeeɓe maa nasaaraɓe, wi' mbela ko onon ɓuri anndude Alla, hol mbo ɓuri tooñde oon cuuɗoowo seedanfaagu iwde he Alla, Alla noon yeebotaako ko ɓe ngollata koo.
142Maa ɓeen Yimɓe ɗaayɓe mbi': " hol ko woppani ɓe huccitirde maɓɓe nde ɓe ngonndoo ndee , wi' ɓe : "Ko Alla woodani (jeyi) fuɗnaange e hiirnaange, himo Feewna mo o muuyaa fa'de laawol pooctingo
143Ko wano nii min mbaɗiri on leñol kakindiingol fii yo on laato seedoytooɓe e dow yimɓe ɓen, Nulaaɗo oo seeditoyoo e dow mon. Min mbaɗiraani ndee hoccotirde nde ngonndo-ɗaa he mayre si wonaa min
ngannda oon jokkoowo Nulaaɗo oo e oon ruttotooɗo batte bonnere mu'un, hay si tawii ɗum laatike ko sattu-ɗum, si wanaa e dow ɓeen ɓe Allah feewni. Woodanaani Alla yeebaade liimanaaku mooɗon .Pellet, Allah ko Hinnotooɗo yimɓe ɓee jurmotooɗo.
144Tigi min njiyii baylitogol yeeso maa ngoo he ndowgu (kammu) nguu . Maa min kuccitn ma hoccotirde weloore ma , hoccotin yeeso maa ngoo bannge Juulirde Hoormaande ndee . kala ɗo ngon-ɗon, kuccinee geece (jeese) mon ɗee bannge mayre , Pellet, ɓeen rokkaaɓe defte ɓee eɓe nganndi [Al Qur'aanaare nden] ko nde goonga immorde ka (to) Joomi maɓɓe, Alla wonaa belsintooɗo ko ɓe ngollotoo koo .
145Mi woondii si a addanii ɓeen rokkaaɓe deftere ndee kala maande, ɓe jokkataa (ndewataa) Qibla (huccorde) maa oo,a wonaa jokkoowo Qibla maɓɓe oo ,yoga he maɓɓe wonaanii jokkooɓe Qibla yoga.mi Woondii si a okkii beleeɗe maaɓe ɓaawo nde ari he maa e anndal, pellet, aan oon tuma a jeyaama e tooñuɓe ɓee.[1]
148Ena woodani mo kala baŋŋe ɗe o feewtata e mun.Adondiree he moƴƴereeji,nokku kala ka laati-ɗon, Allah artiray on denndaangal mon . Pellet,Allah ko hattanɗo kala huunde.
149Nokku kala ka yaltirɗaa, feewtinir yeeso maa ngon (ngoo )baŋŋe Suudu Hormorteendu ndun, pellet, ɗum ko goonga ummoraade Joomi maa, Allah Wonaali (wonaani) Welsindiiɗo e kon ko gollo-ton.
150Nokku kala ka (ɗo) yaltir-ɗaa, feewtinir yeeso maa ngon baŋŋe Suudu Hormorteendu ndun, nokku kala ka ngonɗon, fewtiniree geece (jeece) mon ɗen baŋŋe mayru fii wata wonan yimɓe ɓen hujja e hoore mo'on - so wanaa ɓen tooñuɓe he maɓɓe. Wata non on huluɓe, Hulee Lam, fii no mi timminira neema am On (oo) e mo'on, mbele joo on feeway.
151Wano no men Nuliri non e mo'on Nulaaɗo ummoraade e mo'on, himo janngana on aayeeje amen,himo laɓɓina on,himo anndina on deftere nden,o anndina on ko on anndaano.
158Pellet,Safaa e Marwa ko jeyaaɗe e maandeeji [diine] Allah.Kala on hajjuɗo ka suudu [Kaaba], maa o waɗi Umra,ella woo (foo) fawaaki mo nde o wanngotoo hakkunde majji.On mo gattii moƴƴere,pellet Allah ko Jaarnoowo Annduɗo.
159Pellet, ɓen suuɗooɓe kon ko Men Jippini immorde he ɓanngannduyeeji (laɓɓinaaɗe) e peewal, ɓaawo nde Men Ɓannginani ɗum yimɓe ɓen ka deftere, ɓen ɗon, Allah ena Huɗude ɓe, huɗooɓe ɓen na huɗude ɓe.
164Pellet hino e ndeer tagugol kammuuli ɗin e leydi ndin, e luutondiral jemma e ñalorma on, e laaɗe dogooje ɗee he maaje kaaɗɗe nafugol yimɓe ɓen, e ko Allah Jippini to kammu ( ndowgu), he ndiyam, o wurniri ɗam leydi ndin ɓaawo maayugol mayri o Saakti he mayri kala daaba, e waylitugol keneeli ɗin e duule eltaaɗe ɗen hakkunde leydi e kammu, maandeeji wonannde yimɓe hakkilooɓe .
165Hino he yimɓe ɓee jogitiiɓe ko woori Allah yerodiiɓe, eɓe njiɗi ɓe wano no Allah yiɗirtee, [ko] ɓen gomɗimɓe ɓuri saɗtude giggol (yiɗde) wonande Allah. Hara ɓen tooñuɓe annduno tuma ɓe nji'oyta lepte ɗen, wonde doole ɗen fof ko Allah heeranii, e wonde Allah ko saɗtuɗo lepte!.
167Jokkunooɓe ɓen (rewnooɓe ɓee) mbi'a: "Hara fehre ruttagol no woodannoo men, men pottitora ɓe wano ɓe pottitori men nii". Ko wano nii Allah Hollirta ɓe golleeji maɓɓe ɗin; hayrere e dow maɓɓe, ɓe ngonaali njaltooɓe e yiite ngen.
168Heey mo yimɓe! Ñaamee yoga he ko woni ka leydi koo, dagii ko laaɓi, wata on jokku juri=taaɓe (taaɓe) seytaane ɗin : Pellet, ko o gaño mo'on feeñuɗo.
170Si ɓe wi'amaa:"Jokkee kon ko Allah Jippini", ɓe mbi'a:"Ko woni, men njokkay ko men tawri kon baabiraaɓe amen"; si tawii noon baabiraaɓe maɓɓe ɓen hakkilataa hay e huunde ɓe peewataa?!
173Anndee ko o Harminani on, ko jiibe (jiiba), e ƴiiƴam, e teewu kose, e [huunde hirsiraande] daginiraande ko woori Allah. Kala on duñaaɗo [e ñaamugol ɗum] hara wanaa ɓewɗo wanaa jaggituɗo, bakkaatu fawaaki mo. Pellet Allah ko ya'fotooɗo Yurmotooɗo.
174Pellet ɓen suuɗooɓe ko Allah Jippini kon e deftere nden, hiɓe soodira ɗum cogguwel famɗungel. Ɓen ɗon alaa waɗude ka deedi maɓɓe si wanaa yiite ngen; Allah haaldataa he maɓɓe ñalnde darngal, o Laɓɓiŋtaa ɓe, hino woodani ɓe lepte muusuɗe.[1]
177Dewal ngal wonaali fewtiŋgol geece mon ɗen ɓaŋnge fuɗnaange e hiirnaange. Ko woni tun dewal ngal: ko oon gomɗinɗo Alla e ñalaande sakkitiinde nden, e malaa'ika en, e deftere nden, e annabaaɓe ɓen; o okki jawdi - e hoore yiɗugol ndi- joomiraaɓe ɓadondiral, e wonduɓe ɓen, e ɓilliiɓe ɓen, e ɓii hoore-laawol, e ɓen torotooɓe, e fii rinɗinngol daaɗe; o niiɓni (ñiiɓni) juulde, o totti asakal, e ɓen hunnooɓe aadondiral maɓɓe si ɓe haldidaama, e ɓen muññitooɓe ka baasi (caɗeele ) e ka lorra, e fewndo gowole. Ko ɓen ngoni goonguɓe ɓen, ko ɓen kadi ngoni gomɗuɓe.
178Heey mon gomɗimɓe,njottiigu farlaama he mo'on:dimo sabu dimo, jeyaaɗo sabu jeyaaɗo,deyel sabu deyel.Kala ya'fanaaɗo goɗɗum he musiɗɗo makko,ko jokkitirogol no moƴƴiri tottira e makko no moƴƴiri.Ɗum ɗoo ko hoynaneede immorde e Joomi mo'on e yurmeende.Kala oon tooñɗo ɓaawo ɗuum,no woodani mo lepte muusuɗe.
180Farlaama he mo'on:si maayde nden arii he mo'on, si o accii jawle: wasiyanagol jibinɓe mo ɓen, e ɓadondiraaɓe ɓen no moƴƴiri.Ko hannduyee he dow reentiiɓe ɓen.
184Ñalɗi limtaaɗi. Kala e mo'on (mooɗon) laatiiɗo dafaaɗo maa e hoore-jahal: ko limtugol ñalɗi goo. No fawii ɓen haɗtanɓe ka, ñammingol ɓiliiɗo. Kala on gattuɗo moƴƴere ɗum no moƴƴani mo. Ko nde hooroton ɓuri moƴƴannde on, si wonii hiɗon nganndi.
185Lewru koorka ndun, ndu Alqur'aanaare nden jippinaa he mu'un (mon ), ko ndu peewal wonannde yimɓe ɓen e ɓangannduyeeji (ɓannginaaɗe) immorde e peewal e serndugol. On e mo'on (kala he mon) seediiɗo lewru ndun, yo o hooru ndu. On tawɗo no nawni (faawni) maa himo e hoore-jahal, ko limtugol e ñalɗi goo. Alla no Fa'danii on neweende O Faandanaaki on saɗteende; e fii yo on timmin limoore nden e no mawninirɗon Alla no o Fewniri on, mbela joo oɗon jaarna mo.
186Si jeyaaɓe am ɓen lamndike lan , hary miin: Ko mi ɓaɗiiɗo. Miɗo Jaaboo toraare torotooɗo si o torike Lam. Yo ɓe nooto Lam, e yo ɓe gomɗin am, mbele joo ɓe peewa.
187On dagnanaama he jemma koorka yiidugol e rewɓe mon ɓen. Ko ɓe koltu mo'on ko on koltu maɓɓe. Alla anndii wonde on laatinoke jaŋfotooɓe koye mon, o Jaɓanii on tuubuubuyee o Ya'fiima on.Jooni noon,soccondiree he maɓɓe ɗaɓɓon ko Alla winndani on.Ñaamee yaron haa gaarawol danewol ngol ɓaŋngirana on ɓalewol ngol ka peeral, refti timminiron koorka kan jemma. Wata on soccondir e maɓɓe hara ko on ufniiɓe ka juulirɗe.Ɗum ko keeri Allah, wata on ɓaɗto ɗi.Ko wano nii Alla ɓaŋnginiraŋta yimɓe ɓen aayeeje makko ɗen, bela jo'o ɓe wona reentiiɓe.
189Hiɓe naamno maa fii darorɗe lebbi, wi'u: "Ɗin ko tumaaji yimɓe e fii hajju".Dewal ngal wonaali nde naatirto cuuɗi ɗin immorde ka babbe (dame) majji, si ko woni dewal ngal: ko on (oon) gomɗuɗo.Ngardee cuuɗi ɗin ka dame majji.Hulon Allah,belaj joo male-ɗon.
191waree ɓe nokku kala ka taw-ɗon ɓe, yaltinee ɓe nokku ka ɓe yaltiniri on: ko geddi ɗin ɓuri mawnude he dii warngo . Wota kaɓoɗee ɓe ɗo juulirde hormaande ndee haa ɓe haɓa on he mayre. Si ɓe haɓiima on haɓee he maɓɓe. Ko hono nii woni njoɓdi heeferɓe ɓen.
194Si ɓe haɓii he mon he lewru hormaandu nduu, haɓee he maɓɓe e lewru hormaandu nduu, kormaaɗi ɗii ko njoɓtiigu. Kala tooñɗo njoɓto-ɗee fotde ko o tooñi on . Hulee Alla anndon pellet Alla no wondi he ɓen gomɗuɓe.
196Timminiree hajju oo e umra oo fii Alla. Si on sakkaama: fawike on ittugol kon ko newii e kirse, wata on femmbu ko'e mon ɗen haa kirse ɗen (baraaɗi) yottoo nokku majje. Kala dafaaɗo (naawnuɗo) walla lor heɓi mo ka hoore, yo o soodtoro koorka, maa sadak maa dammol. Si on wonii he hoolaare, on mo dakmitori umra haa ka hajju: fawike mo ittugol ko newii he kirse. Mo heɓaali (heɓaani ), ko hoorugol balɗe tati ka hajju e jeeɗiɗi si on ruttike; ɗuum ko sappo timmuɗe. Ko jaŋtaa koo, ko fii on tawɗo ɓeynguure mun nden laataaki hoɗuɓe ka juulirde hormaande ndee. Hulee Alla, anndon pellet Alla ko saɗtuɗo lepte.
197Hajju ngun (hajju oo):ko lebbi anndaaɗi. Mo anniyike he nder majji hajju,renndugol he debbo alaa,wanaa faasoqingol wanaa kadi yeddondiro ka hajju.Kala ko mbaɗ-ɗon he moƴƴere Alla (Geno) na anndi ɗum .Yooɓee (njooɓo-ɗee),ko ɓuri moƴƴude he njooɓa, ko deentol. Hulee Lam joomiraaɓe hakkillaaji.
198Bakkaatu fawaaki on nde ɗaɓɓoton arsike immorde he Joomi mon. Si on iwtii 'Aarafaat, Jaŋtee innde Alla ka nokku horminannde. Njaŋte-ɗee mo wano (hono) no o feewniri on nii, hari on laatinooma ado ko on jeyaaɓe he majjuɓe.
200Si on gaynii dewe hajju mon ngun, njaŋto-ɗee innde Alla wano no njaŋtorton baabiraaɓe mon, maa ko ɓuri ɗuum tiiɗude. No woodi he yimɓe ɓen wi'ooɓe: "Joomi amen rokku men ka aduna", alanaa mo ka (to) laakara geɗal moƴƴal.
203Jaŋtee Innde Alla he ñalɗi limtaaɗi. On yaccinɗo he nder balɗe ɗiɗi, bakkaatu fawaaki mo; on neɓtinɗo kadi, bakkaatu fawaaki mo.Wonande on deentiiɗo . Hulee Alla, nganndon pellet ɗo makko mooɓindiroyte-ɗon.
204No he yimɓe ɓee oon mo konngol makko haawat maa ka nguurdam aduna, himo seedna Alla ko woni he nder ɓernde makko, hara non ko kaŋko ɓuri saɗtude weejnde.
210Mbele wonaa ɓe padi ko haa nde Alla (Geno) ari he maɓɓe he nder niɓɓe duule wondude e Maalaa'ika en; fiyaaku nguu ñaawaama. ka (ɗo) Alla woni ruttorde fiyakuuji ɗin.
211Naamno ɓiɗɓe Israa'iila ko jelu men rokki ɓe e maandeeji ɓaŋnguɗi! Kala battuɗo neema Alla oo ɓaawo nde o ari he makko, pellet, Alla ko caɗtuɗo lepte
212Nguurdam aduna ɗam cuɗinanaama ɓeya heeferɓe, hiɓe jalkita ɓen goongɗimɓe. Ɓen goongɗuɓe wonoyay dow maɓɓe ñalnde darngal. Alla no Arsikira on mo o Muuyi, ko aldaa e hasboore.
213Yimɓe ɓen laatino mofte goote. Allaahu On Nuli Annabaaɓe ɓen, wewlinooɓe e jeertinooɓe, O Jippindini e maɓɓe Deftere nden hoore goonga, fii yo o ñaawu hakkunde yimɓe ɓen kon ko ɓe luuondiri e muuɗum. Luutondiraali e muuɗum, si wanaa ɓen rokkaaɓe nde, ɓaawo kon ko ari ɓe e ɓaŋngannduyeeji; ka bewre hakkunde maɓɓe. Allah Fewniri duŋyee Makko ɓen gomɗimɓe e kon ko ɓe luutondiri e muuɗum, immorde e goonga. Alla No Fewna on Mo O Muuyi, faade e laawol focciingol.
214Kaa on sikku on naatay aljanna hara araali on sugu kon ko arunoo ɓen wuliiɓe on? Heɓiino ɓen saɗtteende e lorra, ɓe dillinaa haa Nulaaɗo wi'i, e ɓen goongɗinɓe wondude he makko: "Ko honnde tuma woni ballal Alla ngal?", hey, pellte ballal Alla ngal ko ɓaɗtiingal.[1]
215Ɓe ngaray naamnaade ma ko honɗum ɓe sakkotoo, wi'u: "Si won ko sakkiɗon e moƴƴere, ko fii jibinɓe on, e ɓadondiraaɓe ɓen, e waayɗuɓe ɓen, e ɓiliiɓe ɓen, e ɓiɗɗo laawol (ɗatniiɗo). kalako golluɗon e moƴƴere, pellet Alla ko Annduɗo ɗum".
216Hare nden farlaama e mo'on; nden non ko añaande e mo'on,no tijjaa ka añoton huunde hara ko nde moƴƴere mon, no tijjaa kadi ka yiɗoton huunde hara ko nde bone mon. Alla no Anndi onon on nganndaa.
217Hiɓe naamno maa fii lewru hormaŋte ndun, haɓugol e mayru, maaku: "Haɓugol e mayru ko mawnu-ɗum. Ko sakkagol e laawol Alla ngol e yeddugol Mo e Misiide hormorde nden e yaltingol yimɓe mayre ɓen e mayre, ɓuri mawnude ka Alla. Ko shirku on kadi ɓuri mawnude dii wargol ngol; ɓe seerataa hiɓe haɓa on haa ɓe rutta on e diina mon, si ɓe haaɗtanii. Kala e mo'on yaltondirɗo e diina mu'un, o maayi ko o keefeero: ɓen ɗon, golle maɓɓe ɗen bonii aduna e laakara; ko ɓen ngoni yimɓe yiite, ɓen ko luttooɓe ton.[1]
219Hiɓe naamno maa fi sanngara e karte, maaku: "No e ɗin ɗiɗi bakkaatu mawɗo e nafawoy wonannde yimɓe ɓen, ko bakkaatu majji noon ɓuri mawnude e nafawoy majji ". Hiɓe naamno maa kadi hol ko ɓe sakkotoo? Maaku: "yaafuya , Ko wano nii Alla Ɓaŋnginiraŋta on Aayeeje ɗen, mbele joo oɗon miijitoto.
220Fii aduna on e laakara on, hiɓe naamno maa fii wonduɓe ɓen, maaku: "Ko moƴƴagol e maɓɓe ɓuri moƴƴude". Si on jillondirii e maɓɓe, ko musiɗɓe mo'on. Alla no Anndi on moƴƴinoowo e on bonnoowo. Si Alla muuyuno, O Ɓiɗtinanayno on. Pellet Alla ko Fooluɗo Ñeeñuɗo.
221Wata on resu ɓen rewɓe sirkayɓe haa ɓe goongɗina: Mi woondii ko korɗo goongɗinɗo ɓuri moƴƴude debbo sirkoowo hay si o haawnii on. wata on resin ɓen worɓe shirkooɓe haa ɓe gomɗina: Mi woondii ko maccuɗo gomɗinɗo ɓuri moƴƴude dimo shirkoowo hay si o haawnii on.Ɓen ɗon hiɓe nodda faade e yiite, Alla No Noddude e Aljanna e haforanal, e duŋyee makko. himo ɓaŋngina Aayeeje Makko ɗen wonannde yimɓe ɓen, belajo'o ɓe wa'ajitoto.
222Hiɓe naamno maa fii fiilordu, maaku: Ɗum ko nefinii ɗum; luncitee rewɓe ɓen fewndo fiilordu, wata on ɓaɗto ɓe haa ɓe laaɓa. Si ɓe laaɓii, ngaree e maɓɓe nokku ka Alla Yamiri on ɗon. Pellet Alla No Yiɗi tuubayaɓe ɓen Himo Yiɗi kadi ɓen laɓɓinotooɓe.
223Rewɓe mon ɓen ko gese mo'on. Ngardee e ngesa mon mbam nokku kala ka faaliraɗon, ngardinanee woŋkiiji mon ɗin. Hulee Alla, nganndon ko on kawrooɓe e makko. Weltin goongɗimɓe ɓen.
228Seeraaɓe ɓen yo habbiŋtin ko'e maɓɓe ɗen laaɓe tati; dagaŋtaako ɓe suuɗugol kon ko Alla Tagi ka ndeer renngaaji maɓɓe, si wonii hiɓe gomɗimɓe Alla e ñalaande sakkitiinde. Ko moodiɓɓe maɓɓe jojjidi ruttugol ɓe e ɗum, si hawrii hiɓe faalaa weldital. No woodani ɓen [rewɓe] yeru kon ko fawiiɓe, no moƴƴiri. No woodani worɓe ɓen: ɓural e dow maɓɓe. Alla ko fooluɗo ñeeñɗuɗo.
229Ceergal, ko laaɓi ɗiɗ: ko jogitorgol no moƴƴiri maa accitira no moƴƴiri. Dagaŋtaako on ƴettitugol huunde e kon ko rokku-ɗon ɓe, si wanaa hara ɓe hulii [kamɓe ɗiɗo] nde ɓe niiɓnataa keeri Alla ɗin. Si on hulii roŋkude ñiiɓnude keeri Alla ɗin, goopi alanaa ɓe e kon ko debbo on soktori. Ɗin ko keeri Alla, wata on jaggitu-ɗi. kala jaggituɗo keeri Alla ɗin, ko ɓen ngoni tooñooɓe ɓen
230Si o seerii mo, [debbo] dagitaŋtaako mo ɓaawo ɗu'um, haa o resindira e gorko goɗɗo. Si oon [gorko] seerii mo, goopi fawaaki ɓe nde ɓe ruttondira, si ɓe fellitii ñiiɓnugol keeri Alla ɗin.Ɗin ko keeri Allah, himo ɓaŋnginana ɗi ɓen yimɓe ngannduɓe.
231Si on seerii rewɓe ɓen, laje maɓɓe ɗen yottike: jogitoree ɓe no moƴƴiri maa accitoron ɓe no moƴƴiri. wata on jogitor ɓe lorrugol nde jaggitoton. Kala waɗuɗo ɗum, gomɗii o tooñii hoore-makko. Wata on jogitor aayeeje Alla ɗen jalnori. Annditee neemaaji Alla ɗi O Neemini e mo'on, e ko o jippini e mo'on immorde e Deftere e Ñeeñal; himo wa'ajora ɗum. Hulle Alla, nganndon pellet Alla ko annduɗo kala huunde.
232Si on seerii rewɓe ɓen, laje maɓɓe ɗen yottike, wata on laagu ɓe nde moodiɓɓe maɓɓe ɓen resata ɓe; si ɓe welondirii hakkunde maɓɓe no moƴƴiri. Ɗum no waajoree on tawɗo e mo'on no gomɗini Alla e Ñalaande Sakkitiinde. Ko jaŋtanaɗon koo ɓuri moƴƴannde on, ɓuri laaɓaande. Alla No Anndi onon on nganndaa.
233Jibimɓe ɓen yo muynin ɓiɗɓe maɓɓe ɓen duuɓi ɗiɗi timmuɗi; wonannde on faandiiɗo timminde muyninngol ngol.No fawii jibinanaaɗo on, ñammingol holitinira [rewɓe] ɓen no moƴƴiri. Woŋkii woo fawaaka si wanaa ko ki waawata. Wata jibinɗo on lorrire sabu ɓiɗɗo makko on, wanaa jibinanaaɗo on kadi lorrirtee sabu ɓiɗɗo makko on; no fawii ronoowo on yeru ɗum. Si ɓe faandike entude e hoore yarlondiral hakkunde maɓɓe e diisondiral, bakkaatu fawaaki ɓe. Si on faandike ɗaɓɓude muyninanoowo on ɓiɗɓe mon ɓen, bakkaatu fawaakii on, si on jonnirii kon ko ɓen [muyninooɓe] hanndi e moƴƴere.hulee Alla, nganndon ko o reenuɗo kala ko golloton.
234Ɓen maayooɓe e mo'on ɓe acca suddiiɓe: yo ɓen habbiŋtin ko'e maɓɓe lebbi nayi e balɗe sappo. Si ɓe yottike laje maɓɓe ɗen, bakkaatu fawaaki on e kon ko ɓe waɗani ko'e maɓɓe no moƴƴiri. Alla Ko humpitiiɗo kon ko golloton.
235Bakkaatu fawaaki on e kon ko weeɓitoton, e sabboyde suddiiɓe ɓen, maa suuɗuɗon ɗum ka woŋkiiji mo'on. Alla No Anndi aray ka annditon fii maɓɓe, ko woni tun, wata on fodondir e maɓɓe [desal] e gunndoo: si wanaa nde wowloton koŋngol moƴƴol, wata on fellitu humugol dewgal ngal haa lajal edda ngal yottoo. Ngande pellet Alla No anndi ko woni e woŋkiiji mo'on, reŋtee e makko, nganndon pellet Alla ko haforoowo muññiiɗo
236Bakkaatu fawaaki on si on seerii suddiiɓe ɓen ado on renndude e maɓɓe maa jaŋtanagol ɓe teŋe, dakmitee ɓe , no fawii galo on yeru makko, no fawii kadi baydoolo on yeru makko.Dakmitirgol ɓe no moƴƴiri. Hannduyee fawiiɗo moƴimɓe ɓen
237Si on seerii suddiiɓe ɓen ado on meemude ɓe, tawa on jaŋtanike ɓe teŋe: ko feccere kon ko jaŋti-ɗon, si wanaa hara ɓe ya'afi maa on mo dewgal woni e juuɗe mu'un ya'afii. Ko nde ya'afotoɗon ɓurata ɓaɗtinnde gomɗal. Wata on yejjitu ɓural ngal hakkunde mo'on. pellet Alla ko reenuɗo kala ko golloton
240Ɓen maayooɓe e mo'on ɓe acca suddiiɓe: ko wasiyanagol suddiiɓe ɓen dakmitorɗum haa hitaande nden timma, ko aldaa e yaltiŋgol ɓe. Si ɓe yaltii, bakkaatu fawaaki on e kon ko ɓe waɗani ko'e maɓɓe e moƴƴere. Alla ko fooluɗo ñeeñuɗo.
243E a tinaali ɓen njaltunooɓe e galleeji mu'un, kamɓe ko ɓe guluuje (ujunaaji ), ngam reenagol maayde, Allaahu on daalani ɓe: "Maayee", refti o wuurniti ɓe? Pellet Alla ko Jom ɓural e dow yimɓe ɓen, ko woni tun, ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen njaanataa
(njettataa) [Alla].
246E a tinaali ngun mbatu ɓiɗɓe Israa'ila, ɓaawo Muusaa, tuma nde ɓe wi'annoo Annabaajo maɓɓe on: "Imminan men lamɗo, men haɓa fii laawol Alla ngol?" O maaki: "Hara on tijjaaki si hare nden farlaama e mo'on nde roŋkoton haɓude?" ɓe mbi'i: "Ko haɗata men haɓugol e fii laawol Alla ngol, gomɗii men njaltinaama e galleeji amen e ɓiɗɓe amen?" Nde hare nden farlanoo e maɓɓe, ɓe hucciti, si wanaa seeɗaaɓe e maɓɓe. Alla ko annduɗo tooñooɓe ɓen
247Annabaajo maɓɓe on maakani ɓe:"Alla Imminanii on Taaluuta laamɗo". Ɓe mbi'i:"Hol no laamu laatoraŋta mo e hoore amen,ko menen ɓuri mo haandude e laamu,o rokkaaka yaajeende jawdi?" O maaki:"Alla Suɓike mo e dow mo'on,O Ɓeydi mo yaajeende ka ganndal e ka ɓanndu". Alla no rokka laamu makko ngun on mo o muuyi,Alla ko yaajuɗo [ɓural] annduɗo.
248Annabaajo maɓɓe on maakani ɓe: "Nganndee naande Alla nden, ko nde arkawal ngal arata on; deeƴere no e ndeer maggal, immorde ka Joomi mo'on, e ko heddinoo ko aalo Muusaa e aalo Haaruuna en acci, hara Malaa'ika en no ronndii ngal. Pellet no e koo ko jaŋtaa ɗoo, maande wonannde on; si o laatike gomɗimɓe".
249Nde Taaluuta yaltidunoo e konu ngun, o maaki: "Alla no Jarribora on caangol: kala yarɗo e maggol o jeyaaka e am, kala mo meɗaali ngol ko on ɗon jeyaa e am, si wanaa on ñeɗirɗo junngo mun ñeɗannde". Ɓe yari e caangol ngol si wanaa seeɗaaɓe e maɓɓe. Nde o lummbunoo ngol, kaŋko e ɓen gomɗimɓe wonduɓe e makko, ɓen mbi'i: "Feere alanaa en e Jaaluuta e konu mun ngun". Ɓen fellituɓe hawray e Alla ɓen mbi'i: "Heewii ka fedde tokosere fooliri fedde ɗuuɗunde, duŋayee Alla". Pellet Alla No wondi e muññiiɓe ɓen.
251Ɓe fooliriɓe duŋayee Alla: Daawuuda wari Jaaluuta, Alla rokki mo laamu e annabaaku, o anndini mo kon ko o muuyi. Si wanaano Ko Alla duñirnoo yimɓe ɓen yoga e dow yoga, leydi ndin bonayno. Kono Alla Ko Jom ɓural e dow winndere nden
253Ɓen Nulaaɓe, men ɓurnii yoga maɓɓe e dow yoga : no he maɓɓe yeewtiduɓe e Alla, o ɓaŋti darjaaji yoga he maɓɓe; men rokki Iisaa, ɓiɗɗo Maryama on, ɓanngannduyeeji men semmbiniri mo fittaandu laaɓundu ndun. Si Alla muuyuno, womɓe ɓaawo maɓɓe ɓen wartindirtaano ɓaawo nde ɓanngannduyeeji ɗin ari maabɓe. Kono ɓe luutondiri: no he maɓɓe ɓen goongɗimɓe, no he maɓɓe yedduɓe. Si Alla muuyuno, ɓe wartindirtaano, kono Alla no waɗa kon ko o yiɗi.
254Heey mon goongɗimɓe, sakkee he ko men arsikii on adii ñalaande arde; nde ngeyngu alaa e mayre, wanaa sehilaaku, wanaa tefoore. Ko heeferɓe ɓen woni tooñooɓe ɓen.
255Alla, alaa reweteeɗo si wanaa kanko, wuurɗo ñiiɓuɗo. ŋoŋre nanngataa mo, wanaa kadi ɗoyngol. ko kanko Jeyi huunde ko woni ka kammuuli e huunde ko woni ka leydi. Ko hommbo woni on tefoowo ka makko si wanaa e duŋayee nakko? Himo anndi ko woni yeeso maɓɓe, e ko woni ɓaawo maɓɓe. Ɓe huɓindotaako huunde e anndal nakko ngal si wanaa ko o muuyi. Jullere makko nden no yaaji ɓuri kammuuli ɗin e leydi ndin. Reenugol ɗi aaninaa mo. Ko Kano woni toowuɗo mawɗo on.
256Doolugol (waawnere) alaa ka diina. Goongɗii peewal ngal ɓanngii immorde e majjere nden. Kala yedduɗo bewreeru ndun o goongɗini Alla, haray o jogitike ɓoggi finnde hoolaare ɗin, firtagol alanaa ɗi. Alla ko nanoowo annduɗo.
257Alla woni keedo goongɗinɓe ɓen: Himo yaltina ɓe he niɓɓe, o naɓa ɓe e ndaygu. Ɓeya yedduɓe, heedɓe maɓɓe ko ɗuuɗa bewreeji ɗin: Hiɗi yaltina ɓe e ndaygu naɓa ɓe e niɓɓe. Ɓen ko yimɓe yiite, luttooɓe e magge.
258E a yi'aali on wennjondirɗo he Ibraahiima e fii Jeyɗo mo on, fii Alla no yeɗi mo laamu, nde Ibraahiima maakunoo: "Jeyɗo lam on, ko on wuurnata wara". [Wennjodiiɗo on] wi'i: "miin kadi miɗo wuurna wara". Ibraahiima maaki: "Pellet Alla no addira naange ngen fuɗnaange, addir nge hiirnaange".Yedduɗo on mugaa. Alla fewnataa yimɓe tooñooɓe ɓen
259Wolla ko hono oon birtiiɗo wuro yeewngo ngo mahdi mum e mbildi mum yirbi o wi'i hono Alla wuurtaninta ɗum caggal maayde mum? Alla wari mbo o lelii duuɓi teemedere o ummini mbo o daali hono foti ñiiɓɗa o wi'i ñalawma maa feccere ñalawma, o daali alaa a duumiima ɗo duuɓi teemedere ƴeew ñaamdu maa e njaram maa waylaaki ndaaru mbabba maa baa, ngam min mbaɗ ma maande wonande yimɓe, ƴeew ƴi'e ɗee no min ceŋondirta ɗe refti min muurda ɗe teewu, nde ɗuum feeñi mbo o wi'i mi anndi Alla na hattani kala huunde.
260Nde Ibraahiima maaki joom am hollu am na nguurtanirta maayɓe, o daali mate a goongɗinaani? o maaki oho kay kono ko haa ɓernde am deeƴa , O daali nanngu colli nay tappuɗi fa'de e maa refti mbaɗa e kala tulde feccere e colli he refti nodduɗi ɗi ngara e ma hoɗi njaha anndu Alla ko pooloowo mbo fooletaake ko o ñeeño.
261Yeru ɓeen nafkooɓe e laawol Alla ko hono abbere fuɗnunde butaali njeeɗiɗi ina he wutaandu fof teemedere abbere Alla na sowana mo o welaa Alla ko jaacɗo ganndo.
262Nafkooɓe jawdi mum en e laawol Alla refti ɓe ndewnataa e ko ɓe nafki koo wajde wolla lor woodanii ɓe njobdi mumen ka joomi mumen kulol alanaa ɓe ,ɓe ngona sunotooɓe.
264Eehey mon goongɗinɓe wotee mbonniree sadakuuji mon wajde e lorlude hono oon tottirɗo jawdi mum yeengo yimɓe o goongɗinaani Alla e ñalngu cakkatiingu o wayi kono haaƴre ɗaatnde toɓo yani e mayre acci nde honde wa'i e teeleende ɓeen kattantaa hay huunde e ko ɓe paggatii koo, Alla feewnataa heefereeɓe .
265Yeru ɓeen nafkooɓe jawdi mumen ngam ɗaɓɓude welu Alla e tabatinde pittaali mumen ko hono ngesa ngonba e dow tulde toɓo heewngo heewngo yani he heba , ba addi cowe ɗiɗe ko ba addatnoo si ba toɓaaka waame ba toɓee ñuur ñuur ( ñeek ñeek ) Alla no yiya ko mbaɗaton koo.
266Mbela gooto ve mon na yiɗi nde o dañata ngesa tamaro e inabeeje na ila e les mabba caatli te homba jogii e heba kala ɓeynaaɗe, o naywi hombo jogii ɓeyngu lohngu henndu wondundu e yiite yana e ngesa hee ba suma, ko hona nih min ɓannganirta kaawisaaji ɗii mbela miijta-ɗon.
267Eehey mon goongɗinɓe tottiree ko laaɓi ummaade ko paggiti-ɗon e ko min njaltinani on ka leydi, wotee pa'nde ko soɓi koo ngam nafkude heen on ngonaa nanngooɓe ɗum si wonaa on meerni heen, ngannde Alla ko yondaniiɗo mantaaɗo.
271Si on ɓannginii sadakeeji na moƴƴi si on cuuɗi ɗi tottu-ɗon ɗi waasɓe ko ɗuum ɓuri on moƴƴande on , o hafrana on bonɗi mon Alla na humpitii ko golloton koo.
272A fawaaka peewal mumen kono ko Alla feewnata mbo o faala, kala ko tottir-ɗon e moƴƴere ko ko'e mon woodani, on nafkataa si wonaa ngam Alla kala ko tottir-ɗon he moƴƴere tottitee ɗum e mba'di timmundi taw on tooñetaake.
273Woodanii waasɓe suraaɓe gaa e laawol Alla ɓe mbaawah yaade e leydi hee, majjuɓe na cikka koɓe alɗuɓe sabu ɗuurnaade aduna ana anndiraɓe maandeeji mum en ɓe ñaagataaka yimɓe e mbaadi cattundi kala ko tottirɗon Alla na anndi ɗum.
275ɓeen ñaamooɓe riba ɓe ummataako si wonaa no mbo seytaani memi ɗuum noon ko sabu wi'de ɓe pellet njeegu wa'i kono ribaa, Alla noon daknii njeeygu O harmini ribaa, kala mbo waaju ummmarii mbo ka Alla o acci woodanii mbo o ɓenni koo, fiyaaku makko he Alla fawii, kala duttiiɗo noon ko ɓeen ngoni joom en yiite saasooɓe he maggge haa pooma.
282Eehey mon goongɗinɓe si on ñamlandiri ñamaande fa'de happu dottaaɗo mbinndee nde, yo nuunɗuɗo winndu hakkunde mon, woto binndoowo sala winndude yo o winndu no Alla anndiniri mbo nih , yo o winndu yo mbo hakke woni dow mum winndu yo o hul joomiiko , woto o ustu heen hay huunde, si wonii mbo hakke woni e dow mum oo ko ɗaayɗo wolla lohɗo wollo o waawaa fidde, yo keedo makko fidir nuunɗal, ceednee seedeeɓe ɗiɗo e worɓe mon, si worɓe ɗiɗo ngalaa ko gorko e rewɓe ɗiɗo ɓe mbelete-ɗon e seedeeli ngam si gooto he maɓɓe yejjitii goɗɗo o siftirina mbo, woto seedeeli cala siɓe noddaama, wote kaaste winndude ko famɗi maa ko heewi fa'de e happu mum, ko ɗuum ɓuri nuunɗude ka Alla ɓuri fooccaade wonande seede ɓuri kadi ɓadaade waasde mon sikkitaade, si wonaa kommersaagu ngonaangu ngu yiilaton hakkunde mon, ndeen noon bakkaat alaa he mon nde mbaasaton ɗum winndude, ceednee si on yeeyandiri woto binndoowo e seede lore, si on waɗii ɗuum pellet ɗuum ko faasikaagal e mon, kulee Alla o anndina on Alla ko kattanɗo kala huunde.
283Si on ngonii e ɗatngal on keɓaani binndoowo tottiree jukunnde tamaande, si on koolandirii, oon tottaaɗo hoolaare yo tottit hoolaare nde, yo o hul Alla joom makko, wotee cuuɗe seedanfaagu kala cuuɗo ngu pellet oon ɓernde makko ko bakkadinnde, Alla na anndi ko ngollaton ko.
284Woodanii Alla ko woni ka kammuuli e ka leydi si on ɓannginii ko e pittaali mon wolla on cuuɗi ma Alla haasbu mon sabu mum, o yaafoo o lepta mbo wela, Alla ko kattanɗo kala huunde.
285Nulaaɗo goongɗanii ko jippinaa koo he makko ummade e Joom makko, e goonginɓe ɓee fof ɓe goongɗanii Alla e malaykaaji makko e defte makko e nulaaɓe makko, min ceerndataa hay gooto e nulaaɓe makko, ɓe wi'i min nanii min ɗoftiima hafran amen Joomi amen ko maa woni ruttorde.
286Alla fawataa fittaandu kondu hattanaani,woodanii ndu kondu faggii, fawiima e dow mayru kondu faggitii,Joomi amen woto nanngir min ko min njejjitii koo wollo ko min ngoopi koo, woto a faw he amen tampere hono no ndoondirna-ɗaa ɓeen adiiɓe amen, Joomi amen woto faw min ko min kattanaani, yaafa amin cuura bakkatuuJi amen njurma-ɗaa min ko aan woni keedo amin wollu min e dow yimɓe heefereeɓe ɓee.