يوسف
Joseph • 111 ayahs • Meccan
بِسْمِ ٱللَّهِ ٱلرَّحْمَٰنِ ٱلرَّحِيمِ
1Alif, laam, Raa,[1] Ɗeen ko Aayeeje deftere ɓanngunde nden. feeñnde.
2Minen min njippiniriinde janngeteende [e ɗemngal] Aarabu, mbelejo'o, on kaqqilay.
3Minen Miɗen pillano maa ko ɓuri moƴƴude e fillayee, e ɗuu ko min mbahyi e maaɗa ndee Alqur'aanaare, hay si woniino ado mayre, ko a jeyaaɗo e welsindiiɓe ɓen.b
4Tuma nde Yuusufu maakannoo baabamakko: "eehey may baaba', mi yi'ii [e koyɗol] koode sappo e go'o, naange ngen kadi e lewru ndun; mi yi'ii ɗin no cujjana kam".
5[Baaba makko] maaki: "Eehey ma ɓinngel am, wota a fillano musiɗɓe maa ɓen koyɗol maa ngol sakko ɓe fewjane feere; pellet seytaane ko gaño aade ɓannguɗo(.peeñɗo.)
6Ko wano nii Joomi maa suɓoray maa, O anndinma firo koyɗi, o timmina dokke makko on e maaɗa e ɓeynguure Yaaquuba nden, wano o timminirnoo mo e baabiraaɓe maa ɓen ɗiɗo: Ibraahiima e ishaaqa. Pellet Joomi maa ko gannduɗo Ñeeñɗo.
7Gooŋɗii wonii e Yuusufa e musiɗɓe makko ɓeen, taskuyeeji wonan´de laɓndotooɓe ɓen.
8tuma nde ɓe mbi'noo: "Pellet ko Yuusufa e neene-gooto(musiɗɗo )mun on ɓuraa yiɗeede ka ben-men dii enen, enen le ko en jamaa ɗuuɗuɓe. Pellet baabamen wonii e majjere ɓanngunde".
9Mbaree Yuusufa maa feroɗon mo e leydi; yeeso baaba mon ngon heeranoo on, ngonton ɓaawo ɗum yimɓe moƴƴuɓe".
10Gooto e maɓɓe wi'i: "Wota on mbarYuusufa, mbeddee mo ka niɓe woyndu yoga e seteeɓe hoccay mo, si on laatike gollooɓe".
11Ɓe mbi'i: "eeheyma baaba amen, ko heɓu-maa a hoolotaako amen e fii Yuusufa? Minen le ko men laaɓamɓe mo reedu".
12Accitid-mo e amen o ñaama, o fija,minen ko men reenooɓe mo.
13O maaki: "miin no suninat kam nde njahdoton e makko; miɗo huli nde boyeeru ndu ñaamata-mo tawa Ko on mbelsindi-ɗoon e makko".
14Ɓe mbi'i: "Pellet si saafaandu ñaamii mo e hoore ko men jamaa ɗuuɗuɓe, haray ko men hayruɓe"(pertuɓe.)
15Nde ɓe njahdunoo e makko, ɓe fottani ukkugol mo ka niɓe woyndu, min mbahayini e makko: "Ma a haaltayan ɓe ɗee kuuɗe maɓɓe hara ɓe so'aa anndude".ɓe( tinaani)..
16Ɓe ngrti ka baaba maɓɓe kiikiiɗe heɓe woya .
17Ɓe mb'i: "Ko an yo baaben amen, minen men njehii miɗen adondira, men ngacci Yuusufa ka kaake amen saafaandu ndun ñaami mo. A hoolotaako min non, hay si min ngonii gooŋɗuɓe".
18Ɓe ngardi e dolokke makko on hino moddi ƴiiƴam fenaande. o maaki: "si ko woni, woŋkiiji mon ɗin cuɗinanii on fiyaaku. Ko muñal moƴƴal [heddanii kam]! Ko Alla woni ballitorɗo e ko sifotoɗon kon".
19Seteeɓe ngari, ɓe nuli ƴoogoowo maɓɓe on, o jippini baagal makko ngal. O wi'i: "Ee wel¨-welo am! E hino paykum!" Ɓe cuuɗiri mo keyee maɓɓe. Alla non ko gannduɗo ko ɓe ngollata kon.
20Ɓe njeeyiri mo coggel pamɗungel: dirhamoñ limotoo-koñ. Ɓe ngoni welsindiiɓe e fii makko.
21Cootɗo mo on Misra wi'ani ɓeyngu makko: "Teddin jipporde makko. Hino gasa ka o nafa en maa njogitoɗen mo ɓiɗɗo". Ko nii min koɗniri Yuusufa ka leydi fii yo minn nganndin mo firo koyɗi. Alla ko pooluɗo e fiyaaku makko on: kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen nganndaa.
22Nde o yottinoo sagatalaagu makko, min ngokki mo faamu e ganndal. Ko wano nii min njoɓirta moƴƴinooɓe ɓeen.
23OOn [debbo] mo on woni e suudu mun ɗaɓɓiri mo hoore-makko. O soki baafe ɗen o wi'i: "mi heblanii-mo-ma!" o maaki: "Moolaare Alla! Jeyɗo kam on moƴƴinii weerde am. Si ko woni, tooñooɓe ɓen maletaake".
24Gooŋɗii [debbo] on himmanii oon. Kaŋko kadi o himmanayno mo si wanaa o yi'ii hujja Joomi makko on. Ko nii [min gerdiri] fii yo min njiiltu mo e bone e paŋkare. Pellet ko o jeyaaɗo e jeyaaɓe amen laɓɓinaaɓe ɓeen.
25Ɓe ɗiɗo kala ɓe ngidondiri ka baafal, o seekiri dolokke oya oon ɓaawo. Ɓe tawi moodi makko ka baafal. [debbo] on wi'i: "Ko holɗum woni njoɓdi on paalanaaɗo ɓeynguure maa nden bonki si wanaa yo soke [o leptiree] lepte muusɗe?"
26[Yuusufu] maaki: "Ko kaŋko ɗaɓɓiri kam hoore-am". Tawanooɗo e yimɓe [debbo] on ceeditii: "Si tawii dolokke mum on ko yeeso seekiraa, haray ko [debbo] oon gooŋɗi, kaŋko [gorko] on ko jeyaaɗo e fenɓe ɓeen.
27Si tawii noon dolokke makko oon ka ɓaawo seekiraa, haray [debbo] on fenii, kaŋko [gorko] on ko o jeyaaɗo gooŋɗuɓe ɓeen.
28Nde [moodi makko] yi'noo dolokke oon ko ɓaawo seekori, o wi'i: "Ɗum ko jeyaaɗum e pewje mon! Pellet pewje mon ɗen ko mawɗe!".
29Yuusufa, ɗuurno gah e ɗum. Aan [debbo on], imsinano junuubi(bakkaat) maa ɗin; tawde pellet a jeyaama e woopɓe ɓeen".
30Rewɓe ɓen ka saare mbi'i: "Debbo laamɗo on ɗaɓɓirii kurka makko o hoore-makko! Gooŋɗii yiɗde ɓurtirii mo. Minen dey miɗen nji'a oo [debbo] e majjere ɓanngunde".
31Nde o nannoo pewje maɓɓe ɗen, o nulani ɓe, o hebilani ɓe ngawluuji, o jonni gooto kala e maɓɓe laɓi, o wi'i: "Yaltu e maɓɓe!". Nde ɓe nji'unoo mo, ɓe mawnini mo, ɓe taƴi juuɗe maɓɓe ɗen, ɓe mbi'i: "Kaawee Alla! Oo wanaa ɓanndiŋke, oo wonaani si wanaa malayiko tedduɗo".
32O wi'i: "Ko oo mo'on felirɗon kamm fii mun, gooŋɗii mi ɗaɓɓirii mo hoore-makko o haɗitii. Si wonii o waɗaani ko mi yamirta mo kon, ma o soke ma o laato jeyaaɗo e hoyɓe ɓen".
33O maaki: "Joomi am, Ko kaso oon ɓurani kam e ko ɓe noddata kam e mun kon. Si a pottinaani kam pewje maɓɓe ɗen, mi ooñoto e maɓɓe, mi jeyee e majjuɓe ɓe".
34Joomi makko jaabinani mo, O firliti e makko pewje maɓɓe ɗen. Pellet, ko Kaŋko woni Nanoowo, gannduɗo O.
35Refti feeñani (rewɓe) ɓen ɓaawo nde ɓe nji'i maandeeji ɗin, ma ɓe cok-mbo tigi haa e saaji.
36Sukaaɓe ɗiɗo naatidi e makko ka kaso. Goɗɗo e maɓɓe wi'i: "Min mi hoyɗii hoore-am miɗo siiwa sanngara". Oya kadi wi': "Min mi hoyɗii hoore-am miɗo ronndii ka hoore-am cobbal, colli no ñaama e maggal". Humpitii min firo ɗin, minen men nji'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓeen".
37O maaki: "Ñaametee mo wonaɗon okkoreede on aratah on si wanaa mi humpitay on firo mun ado o arde on. Ɗuum mo'on ko jeyeeɗum e ko Joomi am anndini lam. Min mi ɗalii diina yimɓe ɓe ngooŋɗinaa Alla, hara kamɓe e fii laakara ko ɓe yedduɓe".
38Njookku-mi diina baabiraaɓe am ɓen: Ibraahiima e Ishaaqa e Yaaquuba. Haananaa men nde men kafidata e Alla hay e huunde. Ɗuum ko jeyaaɗum e ɓural Alla e dow amen e hoore yimɓe ɓeen; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe njettataa.
39Eehey mon won´diiɓe am ɗiɗo ka kaso! E ko deweteeɗi ceertuɗi ɓuri moƴƴude, kaa ko Alla Gooto poolɗo o?
40On ndewani gah mum, si wonah inɗe ɗe innuɗon ɗum, onon e baabiraaɓe mon, Alla jippinanaani ɗen hujja. Ñaawoore ndeen alanah si wanaa Alla. O yamirii wota on ndw si wanaa Kaŋko. Ko ɗuum woni diina ñiiɓuka kan; kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe nganndaa.
41Eehey mon won´diiɓe am ɗiɗo ka kaso! Goɗɗo e mo'on yarnay koohoo mun on sanngara; oya on, o fetee, colli ɗin ñaama ka hoore makko. Fiyaaku mo laɓndiɗon fii mun on ñaawaama.
42O maakani on mo o sikke daɗay e maɓɓe kamɓe ɗiɗo: "Jaŋto lam ka koohoojo maa on". Seytaane yejjintini mo jaŋtanagol koohoojo makko on. [Yuusufu] ñiiɓiti ka kaso yoga e duuɓi.
43Laamɗo on wi'i: "Min mi yi'ii (e koyɗol) na'i jeeɗiɗi payɗi, na ñaama pooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin, e butaali jeeɗiɗi kecci, e goɗɗi goo joorɗi. Eheymon dental, pirtanee kam ngol koyɗol am, si on laatike firtooɓe koyɗi".
44Ɓe mbi'i: "Ko jiiɓu-jaaɓu koyɗi ! min ngonaani annduɓe firo koyɗi !".
45Daɗnooɗo on e ɓeya ɗiɗo miijitii ɓaawo dumunna o wi'i: "Min mi humpitay on firo maggol. Nulee kam".
46Yuusufu, an yo gooŋɗuɗo! haalani min fii na'i jeeɗiɗi payɗi, na ñaama pooƴuɗi jeeɗiɗi ɗin, e butaali jeeɗiɗi kecci e goɗɗi jooruɗi, mbelejo'o mi ruttoo ka yimɓe ɓen, belejo'o, ɓe ngannday".
47O maaki: "On ndemat duuɗi jeeɗiɗi jokkondirɗi. Kala ko coñɗon, ngccon ɗum ka dukkal(butaali) mun, si wanaa seeɗa e kon ko ñaamoton".
48Refti aroyat ɓaawo ɗum, duuɓi jeeɗiɗi caɗtuɗi, ɗin (duuɓi) no ñaama ɗuum ko marnaɗon ɗi si wonaa seeɗa e ko maroton [fii awdi].
49Refti aroya ɓaawo ɗuum, hitaande, ko e mayre yimɓe ɓen toɓetee, ko e mayre kadi ɓe kamata.
50Laamɗo on wi'i: "ngaddanee kam on". Nde imminaaɗo on arunoo mo, o maaki: "Rutto ka koohoojo maa on laɓndoɗaa mo: Ko woni fiyaaku ɓen rewɓe taƴnooɓe juuɗe mun ɗen? Pellet Joomi am ko gannduɗo pewje maɓɓe ɗen".
51[Laamɗo on] wi'i: "Ko holɗum wonnoo fiyaaku mon tuma ɗaɓɓirnoɗon Yuusufa hoore-makko?" Ɓe mbi'i: "Moolaare Alla! min nganndiraa mo ko boni". Ɓeyngu laamɗo on wi'i: "Jooni goonga kan feeñii. Ko min ɗaɓɓirnoo mo hoore-makko, pellet ko o jeyaaɗo e gooŋɗuɓe ɓen".
52"Ɗuum ko fii yo o anndu won´de mi jamfaaki mo ka wirnii, e won´de Alla fewnatah pewje jamfotooɓe ɓen.
53Mi laɓɓinaa hoore-am, tawde woŋkii ko heewkii yamirde bone, si wanah kiin ki Joomi am yurmini. Joomi am ko jaafotooɗo jurmotooɗo.
54Laamɗo on wi'i: "ngaddanee kam mo, mi heertinana mo hoore-am". Nde o yewtunoo mo, o wi'i: "Aa on hannde ka amen, ko a jom-nokku koolaaɗo".
55O maaki: "Waɗam e hoore-ngaluuji leydi ndin: ko mi deenoowo gannduɗo".
56Ko wano nii min ñimnirani Yuusufa ka leydi, homo jippora e mayri nokku ka o yiɗi. miɗen keɓnira yurmeende amen nden on mo min muuyi, min njeebataaka njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen.
57Pellet ko njoɓdi laakara ndiin ɓuri moƴƴannde ɓen gooŋɗinɓe ɓe laatii gooŋɗuɓe.
58-Musiɗɓe-baaba-gootooɓe Yuusufa ɓeen ngari ɓe naati ka makko. O annditi ɓe, kono kamɓe ɓe paayti mo.
59Tuma nde o hebllannooɓe doŋlle maɓɓe ɗeen, o maaki: "ngaddanee kam musiɗɗo mon baaba-gooto. E on nji'aani miɗo timmina ɓetu ngun, e won´de ko mi ɓurdo moƴƴude e weernooɓe ɓen?"(jippinooɓr).
60Si on ngaddanaani kam mo, haray ɓetu alanaa on ka am ɗoo; wota on ɓado kamm kadi".
61Ɓe mb'i: "min ɗaɓɓiray mo baba makko, minen ko men gollooɓe (ɗuum)".
62O maakani gollooɓe makko ɓen: "mbaɗee coggeeji(njigguuji) maɓɓe ɗin ka doŋle maɓɓe: belejo'o ɓe ngannditat ɗi si ɓe nduttima ka yimɓe maɓɓe ɓen, belejo'o ɓe njiiltoto".
63Tuma nde ɓe nduuttinoo ka ben maɓɓe, ɓe mbi'i: "eeheyma ben(baaba) amen, min skaɗaama ɓetu. neldu amen musiɗɗo amen on, men ɓetanee. Ko men reenooɓe mo".
64O maaki: "Hara mi hooloray on e fii makko, si wonaa no mi hoolornoo on non e musiɗɗo-neene-gooto makko on ko adii? Ko Alla woni moƴƴo deenoowo, ko Kaŋko ɓuri moƴƴude yurmotooɓe ɓeen".
65Nde ɓe ngudditunoo doŋle maɓɓe ɗeen, ɓe tawi cogguuji(njigguuji) maɓɓe ɗin ruttaama e maɓɓe. Ɓe mbi'i: "eeyma yo ben amen, ko men ɗaɓɓata [kadi]? Ɗii ko cogguuji amen, ɗi nduttaama e amen. Miɗen njiggana yimɓe amen, men ndeena musiɗɗo amen on, men ɓeydora ɓetu ngelooba; ɗuum ko ɓetu newiingu".
66O maaki: "Mi immindintaa(neldatah) mo e mooɗon haa ƴettanon mi ahadi ka Alla, won´de on ngrtiranat kam mo si wonaa hara on kuɓinda". Ɓaawo ɓe ƴettanii mo ahadi maɓɓe ndin, o maaki: "Alla e dow ko wowluɗen kon, ko o deenoowo".
67O maaki: "eeheymin ɓiɗɓe am, wota on naatiroy e damal gootal, naatiree e dame ceertuɗe. Mi dun-cantaa on e (muyɗe) Alla hay e huunde. Ñaawoore alanaa si wonaa Alla: Ko e makko mi fawii, ko e makko kadi, yo fawo fawotooɓe ɓeen".
68Nde ɓe naatirnoo nokku ka baaba maɓɓe yamirnoo ɓe ɗon, ɗum wonaano no duncana ɓe [ko iwri] ka Alla si wanaa haaju wonunooɗo e fittaandu Yaaquuba mo o gasini. Kaŋko on, ko o jom-ganndal ngal min anndini mo. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen ɓe nganndaa.
69Nde ɓe naatnoo ka Yuusufa, o maɓɓi musiɗɗo-neene-gooto makko on e makko, o maaki: "Ko mi musiɗɗo-neene-gooto maa, wata a sunor ko ɓe ngollatnoo".
70Tuma nde o hebilannoo ɓe doŋle maɓɓe ɗen, o waɗi ɓetirgal ngal ka doŋngal musiɗɗo-neene-gooto makko on, refti ewnotooɗo eewnii: "eeymon yo seteeɓe, Ko on wuyɓe".
71Ɓe fewtiti e maɓɓe ɓe mbi'i: "Ko holɗuum kattiɗon?"
72Ɓe mbi'i: "minn kattike ɓetirde laamɗo on. Hino woodani kala gadduɗo ngal, doŋngal ngelooba, ko miin woni pawtiiɗo ɗuum".
73Ɓe mbi'i: "min ngooɗndirii Alla, gooŋɗii hoɗon nganndi min ngaraani bonnugol ka leydi, min laataaki kadi wuyɓe".
74Ɓe mbi'i: "Ko wonata njoɓdi makko si tawii ko on fenooɓe?"
75Ɓe mbi'i: "Njoɓdi makko: ko kala mo: [ɗuum] tawaa ka doŋngal mun, haray ko kaŋko [tigir] woni njoɓdi mun. Ko wano non min njoɓitirta tooñooɓe ɓen".
76[Yuusufu] fuɗɗori doŋle maɓɓe ɗen ado doŋngalmusiɗɗo- neene-gooto makko on; refti o yaltiniri nde ka doŋngal musiɗɗo-neene-gooto makko on. Ko wano non men fewjirani Yuusufa, [tawde] o hattantaano nanngude musiɗɗo-neene-gooto makko on ka sariya laamɗo on, si wonaa hara ko Alla muuyi. Miɗen ɓantana darajaaji on mo min muuyi. No e dow kala jom-ganndal ganndo [goo].
77Ɓe mbi'i: "Si o wujjii, haray musɗo- neene-gooto makko wujjiino ko adii". Yuusufu mari ɗum ka woŋkii makko, o feññinanaani ɓe ɗuum. o maaki: "Ko onon ɓuri bon´de nokku! Ko Alla ɓuri anndude ko cifotoɗon".
78Ɓe mbi'i: "heyma yo laamɗo on, oo no mari baabiraawo nawyuɗo oggos; ƴettu gooto e amen lomto makko. Menen men nji'ii ma jeyaaɗo e moƴƴinooɓe ɓeen".
79O maaki: "Moolaare Alla nde min nanngata si wanaa oon mo men tawi doŋle amen ɗeen e juuɗe mun. Mene haray ontuma ko men tooñɓe".
80Nde ɓe taƴinoo fii hettugol mo, ɓe martiti ko ɓe gunndondirɓe. Mawɗo maɓɓe on wi'i: "E on nganndaa won´de baaba mon ƴettodii e mo'on ahadi ka Alla, e aranun tuma belsindinoɗon e Yuusufa? Mi seerataa leydi ndin haa baaba am duŋanoo kam maa o ñaawana kam [hettugol mo], ko Kaŋko ɓuri moƴƴude e ñaawooɓe ɓeen".
81Nduttee ka baaba mon mbi'on: "eeheyma yo baaba amen, ɓiɗɗo maa on wujjii. min ceedaaki si wonaa ko men nganndi, men wonaani reenɓe ko wirnii.
82Laɓndo (yimɓe) saare nden nde men ngonunoo e mun, e seteeɓe ɓen ɓe men kawrondirnoo e mun. Pellet ko men gooŋɗuɓe".
83[Yaaquuba] maaki: "Woŋkiiji mon ɗin cuɗanii on fiyaake! Ko muñal labangal. Hino hasii ka Alla artiranta mi ɓe, ɓe denndaangal. Ko Kaŋko woni gannduɗo, Ñeeñɗo".
84O ɗuurnii ɓe o maaki: "Ee suno am e fii Yuusufa!" Gite makko ɗen ndanwiri suno. Ko o cuuɗɗo suno.
85Ɓe mb'i: "min ngooɗdirii Alla! A seerataa haɗa jaŋtoo fii Yuusufa, haa ngonaa horsuɗo maa ngonaa jeyaaɗo e halkiiɓe ɓen".
86O maaki: "nganndee ko e Alla mi wullitotoo ngannde am e sunaare am. Miɗo anndi ka Alla ko on nganndaa".
87"Eeheymon ɓiɗɓe am, njehee tefon fii Yuusufa e musiɗɗo neene-gooto makko on. Wota on taƴo e yurmeende Alla. Ko fii, taƴotaako e yurmeende Alla si wanaa yimɓe yedduɓe ɓen".
88Nde ɓe naatunoo ka makko [kaŋko Yuusufa], ɓe wi'i: "Ko an yo laamɗo, lorra heɓii men memen e ɓeynguure amen; men angadii e sil'a jaasuɗo. Huɓnan men ɓetu ngun, cakko-ɗaa e amen. Pellet, Alla yoɓay sakkotooɓe ɓeen".
89O maaki: "Enee, on ngannditii ko mbaɗunoɗon Yuusufa e musiɗɗo neene-gooto makko on kon tuma nde ngonnoɗon majjuɓe?"
90Ɓe mbii'i: "Kere ko aan woni Yuusufa?" O maaki: "Ko miin woni Yuusufa. Oo ɗoo ko miñam. Gooŋɗii Alla moƴƴike e amen. Ko fii, mo gomɗii o muññike, pellet, Alla yeebataa njoɓdi moƴƴinooɓe ɓen".
91Ɓe mbi'i: "min ngooɗndiri Alla, Alla ɓurnii ma e amen, men woniino woopɓe".
92O maaki: "Feloore alaa e hoore-mon hannde! Yo Alla yawtan on. Ko Kano woni ɓurɗo Yurmotooɓe".
93Njehhdee e oo dolokke am ɗoo, mberloɗon mo ka yeeso baaben am: o wattinat ji'oowo. ngaddanon kam ɓeynguure mon nden ɓe denndaangal".
94Nde seteeɓe ɓen ceerti [yalti Misra]ben maɓɓe maaki: "miin miɗo heɓa balangol Yuusufa, sinno wanaa fii yo on ɗaaytinam".
95Ɓe mbi'i: "min ngooɗndirii Alla, an haɗa e majjere maaɗa ɓooyunde nden".
96Nde beltinoowo on arnoo, o werlii [dolokke] on ka yeeso makko, o wonti yi'oowo. O maaki: "E mi wi'anaano on miɗo anndi ka Alla ko on nganndaa?"
97Ɓe mbi'i: "eheyma yo baaba amen, imsinano men junuubi amen. minen men ngoniino woopɓe".
98O maaki: "Arma mi imsinano on Joomi am. Ko Kaŋko woni jaafotooɗo, jurmotooɗo".
99Nde ɓe naatnoo ka Yuusufa, o tappi ka makko [ɗoun] mawɓe makko ɓen ɗiɗo, o maaki: "Naatiree Misra, si Alla muuyii, ko on hooliiɓe".
100O towniri mawɓe makko ɓen ɗiɗo ka belorki(daŋki), ɓe naayirani mo cujjugol. O maaki:"eymon baaba'en, ko ɗum ɗoo woni firo koyɗol am ngol oya tuma, gooŋɗii Joomi am waɗii ngol goonga. Gooŋɗii O moƴƴike e am tuma O yaltinnoo kam ka kaso, O itti on ka ladde, ɓaawo nde seytaane bonnii hakkunde am musiɗɓe- baab-gootooɓe am ɓen. Pellet, Joomi am ko newaniiɗo ko O muuyi kon. Ko Kaŋko woni gannduɗo, Ñeeñɗo".
101Joomi am, gooŋɗii A weeɗii kam laamu, A anndinii kam kadi firo koyɗi. [Aan] Takɗo kammuuli ɗin e leydi ndin, ko Aan woni giɗo am aduna e laakara. Ƴettitam ko mi juulɗo, waɗitdaa kam e moƴƴuɓe ɓen.
102Ɗuum ko jeyaaɗum e kumpite wirniiɗe, miɗen wahayini ɗe e maaɗa. A tawanooka e maɓɓe tuma nde ɓe eɓɓunoo fiyaaku maɓɓe on heɓe pewja.
103Ko ɓuri ɗuuɗude e yimɓe ɓen, hay si a reerɗi, (ɓe) ngonaani gooŋɗinooɓe.
104A ɗaɓɓiraani ɓe e ɗuum njoɓdi. Nde wonaani si wanaa waaju wonan´de winndere nden.
105Ɗuuɗii e aayeeje ka kammuuli e ka leydi, heɓee ndewa e majje hara ko ɓe ɗuurniiɓe ɗe.
106Ko ɓuri ɗuuɗude e maɓɓe goosɗintaa Alla, si wonaa hara ko ɓe sirkuɓe.
107E ɓe kooli nde hippooje arata ɓe e lepte Alla ɗee maa darngal ngal ardira ɓe juhal, hara kamɓe ɓe tinaani
108Maaku: "Ko ngo'ol woni laawol am, miɗo noddira e Alla dow hujja, min e ɓeen jokkuɓe kam. Senayee woodanii Alla! Mi wonaani jeyaaɗo e sirkooɓe ɓen.
109Men nulaali ado maa si wanaa worɓe jeyaaɓe e yimɓe ca'e ɗen, miɗen mbahayina e maɓɓe. E ɓee [fennooɓe ma] yiilotaako ka leydi, ɓe ndaara ko honno battane ɓeen adinooɓe ɓe w'anoo? Pellet ko saare laakara nden ɓuri moƴƴannde ɓen hulɓe [Alla]. E on haqqiltaa?
110Haa si tawii nulaaɓe ɓen taƴike, (heeferɓe ɓen) fellita won´de kamɓe ɓe fennaama, ballal amen ngal ara e maɓɓe; min daɗnda on mo min muuyi, lepte amen ɗen ruttetaake gaayi e yimɓe bonɓe ɓen.
111Gooŋɗii wonii e fillayeeje maɓɓe ɗin tasakuyye wonan`de joomiraaɓe haqqillaaji ɓen. Nde wonaani yewtere fekidaande. Ko woni, ko nde gooŋɗinnde ɗen adinooɗe nde, e fensitunde kala huunde, e peewal e yurmeende wonan´de yimɓe gooŋɗinɓe ɓen.